SARAJEVO, 20. listopada (Hina) - Bosna i Hercegovina inozemnim povjeriteljima u ovom trenutku duguje 3 milijarde i 426 milijuna američkih dolara no sadašnje nepovoljno stanje u njezinu gospodarskom razvitku može ozbiljno dovesti u
pitanje pravodobnu otplatu tog duga.
SARAJEVO, 20. listopada (Hina) - Bosna i Hercegovina inozemnim
povjeriteljima u ovom trenutku duguje 3 milijarde i 426 milijuna
američkih dolara no sadašnje nepovoljno stanje u njezinu
gospodarskom razvitku može ozbiljno dovesti u pitanje pravodobnu
otplatu tog duga. #L#
Prema informaciji koju je za Vijeće ministara BiH sačinilo
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, glavnicu duga
kakav je postojao zaključno s kolovozom ove godine čini 2 milijarde
i 88 milijuna dolara dok na kamate otpada milijarda i 338 milijuna
dolara.
Kako je u utorak u Sarajevu na konferenciji za novinstvo izjavio
doministar vanjske trgovine BiH Nikola Grabovac, ugovori koje su s
inozemnim povjeriteljima sklapale bosanskohercegovačke tvrtke
predviđaju da njihova otplata traje do 2036. godine. Iako je riječ o
komercijalnim aranžmanima, inozemni povjeritelji za sklapanje
takvih ugovora tražili su i jamstva lokalnih banaka, entiteta te
same države BiH koja na kraju ima obvezu vratiti zajam ukoliko to ne
budu u stanju tvrtke koje su dobile novce.
Najveće godišnje rate predviđene su 2002. i 2003. godinu te za
razdoblje od 2008. do 2017. godine kada treba platiti u prosjeku po
150 milijuna dolara.
U strukturi dugova oni načinjeni do travnja 1992. godine čine nešto
više od 72 posto, a ostatak su dugovi nastali nakon potpisivanja
Daytonskog sporazuma.
Prema riječima doministra Grabovca, tri strane složile su se da
dugove koje su napravile tijekom rata, iako nevelike, rješavaju
svaka za sebe.
Bosna i Hercegovina još nije u cijelosti regulirala svoje obveze
prema "Pariškom klubu" povjeritelja a konačni dogovor o tome
očekuje se potkraj ovog mjeseca i o tome će ovisiti konačno stanje
zaduženosti te zemlje.
Zemlje-članice "Pariškog kluba" izrazile su spremnost otpisati BiH
67 posto predratnog duga procijenjenog na 686 milijuna dolara.
Nikola Grabovac upozorio je danas na nekoliko elemenata koji
strukturu bosanskohercegovačkog duga čine vrlo složenom.
Prema njegovim riječima, odnos društvenog proizvoda u toj državi
prema kreditnom zaduženju daleko je nepovoljniji od 30 do 40 posto
što je teorijski optimum a veliki dio zajmova, čak više od 70 posto,
uzet je kako bi se uložilo u infrastrukturu i uvoz hrane.
"U normalnim zemljama taj bi postotak morao biti na strani novih
investicija u proizvodnju", rekao je Grabovac.
Prema prikupljenim podacima, godišnji anuiteti pri otplati duga
BiH stajati će 140 do 150 milijuna dolara a njezin tekući godišnji
izvoz sada jedva dostiže 130 milijuna dok se vrijednost uvoza
istodobno kreće oko milijardu dolara. Ta drastična razlika za sada
se "pokriva" donacijama.
Grabovac upozorava da bez znatnog povećanja proizvodnje postojeće
dugove neće biti moguće vraćati.
Prema statističkim pokazateljima, BiH je sada dosegla samo 15 do 16
posto proizvodnje kakva je postojala 1991. godine.
"BiH do sada niti jedan dug nije otplatila onim što je proizvela
nego podizanjem novih zajmova", upozorio je doministar Grabovac.
(Hina) rm sd
201455 MET oct 98