FRANCUSKA-LIBERATION OD 19.10.98. RAZGOVOR S NOBELOVCEM SENOM

FRANCUSKA LIBERATION 19. X. 1998. 'Euro će suziti manevarski prostor' Novinar grčkog tjednika 'To Vima' Pavlos Papadopoulos razgovarao je s Amartyom Senom, ovogodišnjim dobitnikom Nobelove nagrade za gospodarstvo, koju je zaslužio svojim radovima o odbačenima i siromašnima: " - Jeste li najsretniji čovjek na svijetu? = Svakako, jako sam sretan što sam dobio tu nagradu. Također sam sretan što će Nobelova nagrada staviti naglasak na činjenicu da se problemi siromaštva mogu istraživati. No, teško je biti jako sretan u svijetu u kojemu živimo. (...) - Namjeravate li objaviti dvije knjige, 'Razvitak kao sloboda' i 'Sloboda, racionalnost i socijalni izbor'. O čemu one govore? = Da se razvitak ne treba promatrati samo kao povećanje dohotka po glavi stanovnika (ili svega što je u svezi s dohotkom). Za čovjeka najveću vrijednost ima sloboda, i razvitak se mora promatrati kao širenje te slobode. 'Sloboda, racionalnost i socijalni izbor' pokušava istražiti kako se sloboda može procijeniti, izmjeriti i uspoređivati. - Može li se predvidjeti budućnost svjetskog gospodarstva? = U ovom trenutku, to je jako teško. Ušli smo u razdoblje koje je vrlo teško iz tri razloga. Ponajprije, SAD nije kadar osigurati vodstvo u svijetu: bavi se vlastitim teškoćama. Drugo, čini se da je japanska čarolija nestala. Gospodarski ustroji u Japanu doživljavaju kritike, a njegovo je gospodarstvo u šoku. Na koncu, zadnjih deset godina navikli smo misliti da će Daleki istok beskonačno rasti, a danas je to područje s gorom situacijom od drugih. - Mislite li da će svijet na koncu izbjeći opću recesiju? = Mislim da se bit krize nije uistinu shvatila, i slažem se s onima koji drže da ćemo bez svjesne politike na međunarodnoj razini, imati ozbiljnih teškoća. - Međunarodni je monetarni fond stvoren u svijetu u kojemu je novac bio međusobno nepromjenljiv i u kojemu su vlade nadzirale kretanje kapitala. Ne mislite li da je on danas zastario? = Ne. Ja pripadam među branitelje MMF-a. On potiče stabilnost. Ne mislim da je suvišan ili da griješi. On ima tešku ulogu: mora uzeti novac od američkog Kongresa i koristiti ga u svrhe koje se ovome ne moraju sviđati. Mislim da njegovu osnovnu zadaću, kratkoročnu stabilizaciju, treba ojačati. No, istodobno treba započeti dugotrajan rad na svjetskom gospodarstvu i financijama, nastojeći zaštititi najslabije. U tom se smislu osjećam bliže predsjedniku Svjetske banke Jamesu Wolfensohnu koji se zauzimao da se uvedu mjere socijalne zaštite za najsiromašnije i programi za promidžbu demokracije. To su bitna pitanja današnjeg svijeta. (...) - Je li uvođenje eura pametna strategija? = Taj me problem jako zanima jer sam gorljivi pristaša europskog jedinstva. Ali kao gospodarstvenik, pitam se je li doista pravi trenutak da Europa uvede zajednički novac. On znatno sužava manevarski prostor vlada koje se moraju sučeliti s problemima kao što je rast nezaposlenosti i privremena recesija. Oni se, primjerice, lišavaju oruđa za podešavanje, a to su devizne stope. No, u Europi nisu riješeni mnogi problemi. Također se pitam koje su najvažnije zadaće europske središnje banke. Njezini dužnosnici drže da je njihova glavna zadaća osigurati 'monetarnu stabilnost'. Draža im je niska inflacija od male nezaposlenosti. Kad je riječ o prioritetima, glavna je razlika između Europe i SAD-a to što se SAD više zanima za smanjenje nezaposlenosti. Američke Savezne pričuve, prema pravilniku, imaju dvije zadaće: boriti se protiv inflacije i zadržati nisku razinu nezaposlenosti. Dok se, prema sporazumu iz Maastrichta, Europska središnja banka treba baviti samo monetarnom stabilnošću." 200033 MET oct 98