ZAGREB, 19.listopada (Hina) - Trideset i jedan zastupnik oporbenih stranaka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora potpisnik je pismeno izrađenog prijedloga o osnivanju istražnog povjerenstva radi moguće zlouporabe, protuustavnog
i nezakonitog djelovanja obavještajno-sigurnosnih službi Republike Hrvatske. O njegovu uvrštavanju u dnevni red 34. sjednice, koja počinje u srijedu 21. listopada, očitovat će se sami zastupnici, kako se očekuje, na početku sjednice, prilikom utvrđivanja dnevnog reda.
ZAGREB, 19.listopada (Hina) - Trideset i jedan zastupnik oporbenih
stranaka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora potpisnik je
pismeno izrađenog prijedloga o osnivanju istražnog povjerenstva
radi moguće zlouporabe, protuustavnog i nezakonitog djelovanja
obavještajno-sigurnosnih službi Republike Hrvatske. O njegovu
uvrštavanju u dnevni red 34. sjednice, koja počinje u srijedu 21.
listopada, očitovat će se sami zastupnici, kako se očekuje, na
početku sjednice, prilikom utvrđivanja dnevnog reda.#L#
Oporba je još tijekom prošlotjedne sjednice Odbora za unutarnju
politiku i nacionalnu sigurnost najavljivala upućivanje takva
prijedloga u saborsku proceduru. Potpredsjednik Sabora Vladimir
Šeks tada je procijenio kako, s obzirom na zaključak Odbora da nije
utvrđena zlouporaba sigurnosno-informativne službe, da takvo
saborsko istražno povjerenstvo najvjerojatnije neće biti
osnovano.
Prijedlog oporbe ovih je dana dostavljen svim saborskim
zastupnicima, a u popratnom dopisu materijala koji se upućuju
zastupnicima, najavljuje se kako bi taj prijedlog trebao biti
uvršten u konačan prijedlog dnevnog reda predstojeće sjednice.
Oporba predlaže da bi istražno povjerenstvo, kako se navodi,
trebalo izvršiti opću kontrolu ustavnosti i zakonitosti rada
obavještajno-sigurnosnih službi radi utvrđivanja mogućih
zlouporaba i njihova samovoljnog djelovanja protivno ustavu i
zakonu.
Prema prijedlogu oporbe istražno bi povjerenstvo posebno ispitalo
javne optužbe visokih državnih dužnosnika Hrvoja Šarinića i Franje
Gregurića protiv sigurnosno-informativne službe (SIS)
Ministarstva obrane kao i navodne slučajeve, kako stoji, praćenja i
prisluškivanja novinara "Nacionala" te moguću upletenost
odgovornih osoba i pojedinaca iz novinskih kuća Imperijal i
Večernji list. U tom bi kontekstu povjerenstvo trebalo ispitati
utemljenost sumnji i optužbi protiv Ivića Pašalića
kao i drugih osoba za koje se tijekom istraživanja utvrdi osnovana
sumnja da su zlouporabii obavještajne službe radi postizanja
svojih osobnih ciljeva ili u druge protuustavne ili protuzakonite
svrhe. Osim toga predlaže se i utvrditi ulogu Ivića Pašalića i
visokog dužnosnika Službe za zaštitu ustavnog poretka u aferi s
Dubrovačkom bankom obzirom na javne optužbe bivšeg direktora te
banke Nevena Barača.
Istražno bi se povjerenstvo, prema prijedlogu, imalo pravo
koristiti svime što je neophodno za utvrđivanje stvarnog stanja u
obavještajno-sigurnosnim službama, bilo bi ovlašteno prikupiti
sva dokazna sredstva te pozvati na svjedočenje sve sudionike afere,
čelnike i dužnosnike državnih tijela uključujući i predsjednika
RH.
Sukladno Zakonu o istražnim povjerenstvima, predlaže se da bi
istražno povjerenstvo bilo dužno svoju zadaću obaviti u roku četiri
mjeseca. Predlaže se također da povjerenstvo ima 15 članova,a prema
stranačkom rasporedu 8 zastupnika bilo bi iz redova HDZ-a, šest iz
parlamentarnih oporbenih stranaka te jedan iz Kluba nezavisnih
zastupnika (nacionalnih manjina).
Predlagači drže da postoji javni interes za osnivanje istražnog
povjerenstva te da je javnost "ostala bez odgovora i u slučaju
teških optužbi u predstavci trojice bivših djelatnika SIS-a i u
slučaju prisluškivanja predsjednika Vrhovnog suda Krunislava
Olujića".
Kao cilj prijedloga za osnivanje istražnog povjerenstva oporba
navodi potrebu utvrđivanja je li u obavještajno sigurnosnom
sustavu RH došlo do zlouporaba rada tih službi i njihovog
protuustavnog nezakonitog djelovanja. Taj cilj, naglašava se, nije
moguće postići formiranjem stranačkog povjerenstva HDZ-a i
angažiranjem Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost
"jer postoji realna mogućnost da sve spoznaje i činjenice 'ostanu'
u okviru stranke na vlasti iako se radi o prvorazrednim državnim
pitanjima".
(Hina) bn db
191744 MET oct 98