ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Iznenađujuće, drugo za redom sniženje kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u samo tri tjedna bio je glavni događaj protekloga tjedna na vodećim svjetskim burzama. Odluka Središnje
američke banke (Fed) i njezina predsjednika Alana Greenspana potaknula je rast cijena dionica i bolju trgovinu. Vrijednost službenog indeksa njujorške burze - Wall Streeta, Dow Jonesa od prošlotjednog ponedjeljka do petka porasla je 5,19 posto na 8416,76 bodova. (tablica i grafikon: tecaj.tif i indeksi.tif)
ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Iznenađujuće, drugo za redom
sniženje kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u
samo tri tjedna bio je glavni događaj protekloga tjedna na vodećim
svjetskim burzama. Odluka Središnje američke banke (Fed) i njezina
predsjednika Alana Greenspana potaknula je rast cijena dionica i
bolju trgovinu. Vrijednost službenog indeksa njujorške burze -
Wall Streeta, Dow Jonesa od prošlotjednog ponedjeljka do petka
porasla je 5,19 posto na 8416,76 bodova. (tablica i grafikon:
tecaj.tif i indeksi.tif) #L#
Sniženje američkih kamatnih stopa europske su burze dočekale s
oduševljenjem, pa su i cijene dionica počele rasti.
Službeni indeks frankfurtske burze DAX-30 prošloga je tjedna dobio
na vrijednosti 4,62 posto, na 4469,12 bodova. Cijene dionica
najviše su porasle u bankarskom i sektoru osiguranja.
Slično je bilo i na pariškom tržištu kapitala, gdje je vrijednost
indeksa CAC-40 porasla 3,89 posto na 3390 bodova.
Na najvećoj europskoj burzi - londonskoj, vrijednost indeksa
FTSE-100 povećana je 1,90 na 5133,1 bod, a bio je uočljiv porast
cijena dionica značajnijih banaka.
Greenspanova odluka, prema mišljenju burzovnih analitičara,
trebala je potaknuti trgovačke aktivnosti na burzama. No, neki su
još uvijek oprezni jer, kako kažu, ne znaju što zapravo leži iza
Fedove odluke. Ona je možda tek indikator nestabilnosti američkog
gospodarstva.
U svakom slučaju, prognoze s tržišta govore da će pad ključnih
kamatnih stopa u SAD-u smanjiti pritisak na valute krizom ugroženih
zemalja Azije i Latinske Amerike. Gospodarski oporavak tih zemalja
rezultirao bi i rastom potražnje za američkim proizvodima, što bi
pridonijelo bržem prevladavanju krize.
Na tokijskoj burzi razina službenog indeksa Nikkeia prošloga je
tjedna pala dva posto na 13.280,54 boda. Tamošnji trgovci su u
očekivanju rezultata primjene programa vezanog uz sanaciju
bankarskog sustava.
Na svjetskim deviznim tržištima tečaj američkog dolara pao je nakon
vijesti o smanjenju američkih kamatnih stopa. U odnosu na njemačku
marku i talijansku liru dolar je oslabio 2,23 posto na 1,6156 maraka
i 1599,25 lira. Prema japanskom jenu tečaj "zelene" valute bio je
niži 0,31 posto na 116,39 jena, dok je prema švicarskom franku
oslabio 2,13 posto na 1,3144 franaka. U odnosu na francuski franak
dolar je oslabio 1,83 posto na 5,4171 franaka, dok je britanska
funta prema američkoj valuti ojačala 0,51 posto i krajem tjedna
mogla se promijeniti po 1,6991 dolara.
(Hina) alt vel
191339 MET oct 98