SANTIAGO, 18. listopada (Hina/Reuters/AP) - Augusto Pinochet, bivši čileanski diktator koji je u subotu uhićen u Velikoj Britaniji, u svojoj zemlji gotovo tri desetljeća izaziva duboke podjele i emocije.
SANTIAGO, 18. listopada (Hina/Reuters/AP) - Augusto Pinochet,
bivši čileanski diktator koji je u subotu uhićen u Velikoj
Britaniji, u svojoj zemlji gotovo tri desetljeća izaziva duboke
podjele i emocije.#L#
Njegovo uhićenje, utemeljeno španjolskim zahtjevom za izručenje
zbog ubojstava španjolskih državljana pod njegovim režimom,
vjerovatno će dramatično produbiti podjeljenost u domovini.
Predmet mržnje za ljevicu, a obožavanja za desnicu, Pinochet je u
ožujku ove godine odstupio s položaja glavnog zapovjednika vojske i
preuzeo dužnost doživotnog senatora u gornjem domu čileanskog
parlamenta, što je privilegija koju je sam unio u ustav godine
1980.
Uhićen u stranoj zemlji, u londonskoj klinici gdje se liječio,
general Pinochet našao se u neobičnom položaju za nekoga tko je imao
apsolutnu vlast nad svojom zemljom punih 17 godina, zadržavši sve
do danas veliku moć i utjecaj na politički život. Radi se o teškom
udarcu za čovjeka koji je naviknuo na izdavanje zapovijedi i
njihovo bespogovorno izvršavanje tijekom dikatature 1973-1990.,
ali i kasnije. "Ni list se ne miče u ovoj zemlji, ako ga je ne
pomaknem", svojedobno je izjavio.
Njegovo ime izaziva toliko kontroverzi da ga i prijatelji i
neprijatelji zovu samo "Gentleman", što je istodobno aluzija i na
sjedokosog 82-godišnjicu djedicu kao i na arhetip južnoameričkog
vojnog diktatora.
Njegovi obožavatelji kažu da je zemlju spasio iz čeljusti
komunizma, dok ga kritičari osuđuju za krvavi udar kojim je 1973.
svrgnuo s vlasti socijalističkog predsjednika Salvadora Allendea,
i uveo teror protiv političkih protivnika.
Pinochet je rukovodio vojnom huntom koja je udarom preuzela vlast.
Čeličnom rukom vodio je Čile u idućih 17 godina, pristavši na
povratak demokracije tek nakon što je 1988. na nacionalnom
referendumu, na vlastito iznenađenje, dobio manje od 50 posto
glasova za produljenje svoje vladavine.
Tijekom prelaska na demokraciju, Pinochet je pregovarao s
dolazećom garniturom političara kako bi osigurao da njegovo
odstupanje s vlasti prođe bez odmazde. Imunitet je osigurao
položajem doživotnog senatora u čileanskom Kongresu.
Čelnici vladajuće koalicije Concertacion kazali su da je davanje
mjesta u Senatu bila umjerena cijena za povratak demokracije.
Pinochetovi su protivnici ocijenili kako je ta privilegija sramota
za politički sustav.
Kao senator Pinochet uživa privilegije koje uključuju imunitet od
sudskog progona u Čileu i diplomatski status, pa je tako u Veliku
Britaniju doputovao s diplomatskom putovnicom.
Rođen je u najvećoj čileanskoj luci Valparaiso, 140 kilometara
sjeverozapadno od Santiaga, 25. studenog 1916., kao treće dijete
carinskog službenika koji je sinu namijenio liječnički poziv.
Svoje gorljivo katoličanstvo povezuje s nesrećom koja mu se
dogodila u djetinjstvu. Nakon što ga je udario auto prijetila mu je
amputacija lijeve noge, koja mu je spašena zahvaljujući molitvama
njegove majka Aveline Ugarte i savjetu njemačkog liječnika da nogu
treba izložiti sunčanju.
U dobi od 17 godina iz trećeg se pokušaja upisao na vojnu akademiju,
nakon što je dva puta odbijen kao fizički preslab. Glavnim
zapovjednikom vojske imenovan je 23. kolovoza 1973. odlukom
predsjednika Salvadora Allendea, kojega je svrgnuo 19 dana
kasnije. Allende je preminuo od posljedica ranjavanja, do kojeg je
došlo pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima na dan vojnog udara
11. rujna 1973. Nalazio se u predsjedničkoj palači La Moneda koju je
bombardiralo Ratno zrakoplovstvo, odbijajući odstupiti i
prihvatiti siguran izlaz iz Čilea.
Preuzimanje vlasti prvotno je popraćeno značajnim odobravanjem
javnosti, zbog društvenog i gospodarskog kaosa pod Allendeom.
Pinochet je tada obećao da će ostati na vlasti "samo dok to
okolnosti budu zahtijevale", no ubrzo je promijenio retoriku
tvrdeći kako ga vode "ciljevi, a ne rokovi".
Nakon toga je zabranio djelovanje političkih stranaka, raspustio
kongres - čiji je danas član - i uveo policijski sat koji je trajao
dulje od desetljeća. Vladavinu mu je obilježio nesmiljeni progon
ljevičara. Pod njegovim režimom ubijeno je najmanje 3.197 osoba, a
više od tisuću je nestalo. Deseci tisuća izbjegli su iz zemlje pred
vojnim terorom.
Sola Sierra, čelnica udruge Obitelji zatočenih i nestalih, kazala
je kako u Pinochetovo nasljedstvo spada i stvaranje "privilegirane
kaste" imune na kažnjavanje za zločine počinjene tijekom njegove
diktature. "Od udara je postojala legalna nekažnjivost koja je
priječila demokraciju, što je plaćeno s toliko boli i smrti" rekla
je Sierra.
Protivljenja Pinochetu nikada nije nestalo, iako je represija, uz
povremene iznimke, postupno popuštala. Početkom 80-tih, tijekom
duboke gospodarske krize, izbile su prve otvorene ulične
demonstracije protiv režima. General je na ulice izveo tisuće
vojnika i rezultat su bile stotine mrtvih.
Godine 1986. ljevičarski su aktivisti organizirali atentat
raketnim bacačima na njegov automobil kod mjesta San Jose de Maipo,
jugoistočno od Santiaga. General je preživio napad, no pet njegovih
tjelohranitelja je ubijeno. Od tada je uvijek putovao u konvoju od
tri istovjetna oklopljena Mercedesa sa zatamnjenim staklima,
nastojeći tako zbuniti moguće napadače.
Poznat kao obožavatelj povijesnih veličina kao što su Julije Cezar,
Napoleon Bonaparte i Charles de Gaulle, svoju je autoritarnu
strategiju djelomice oblikovao po uzoru na španjolskog "caudilla"
Francisca Franca.
Pinochet i njegovi pristaše često vole ukazivati na njegova
postignuća, kao što je sklapanje mira s Argentinom i uspješna
tržišna reforma gospodarstva čiji su rezultati, hvaljeni u zemlji i
inozemstvu, postali uzorom u Latinskoj Americi. Peruanski pisac
Mario Vargas Llosa nedavno je Pinochetov režim opisao kao jedinu
uspješnu diktaturu u Latinskoj Americi, priznajući ipak da su
ekonomska dostignuća Čilea "zamrljana krvlju".
Pinochet ima petoro djece sa suprugom Luciom Hiriart s kojom se
vjenčao 1943.
(Hina) dh zt
180547 MET oct 98