ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Izdavačka kuća AGM d.o.o. objelodanila je povijesnu monografiju zemljovida Bosne i Hercegovine akademika Mirka Markovića "Descriptio Bosnae & Hercegovinae", koja je naišla na golemo zanimanje
posjetitelja na Frankfurtskome sajmu knjiga. Isti autor je objelodanio i knjigu "Desriptio Croatiae" - hrvatske zemlje na zemljovidima od najstarijih vremena do kraja 19. stoljeća, koja je proglašena najuspješnijim izdavačkim pothvatom 1993.
ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Izdavačka kuća AGM d.o.o.
objelodanila je povijesnu monografiju zemljovida Bosne i
Hercegovine akademika Mirka Markovića "Descriptio Bosnae &
Hercegovinae", koja je naišla na golemo zanimanje posjetitelja na
Frankfurtskome sajmu knjiga. Isti autor je objelodanio i knjigu
"Desriptio Croatiae" - hrvatske zemlje na zemljovidima od
najstarijih vremena do kraja 19. stoljeća, koja je proglašena
najuspješnijim izdavačkim pothvatom 1993.#L#
"Descriptio Bosnae i Hercegovinae" prva je opsežna znanstvena
obradba kartografskih isprava koje prikazuju BiH od najranijih
zemljovidnih predodžaba do kraja 19. stoljeća - pojave suvremenih
topografskih karata.
Knjiga sadržava 168 zemljovida i veduta u boji, od kojih se mnogi
prvi put podastiru javnosti. Najviše zemljovida o BiH nastalo je u
Beču i Veneciji, zatim u Parizu, Amsterdamu, Antwerpenu, Rimu i
drugim europskim središtima.
Na europskim srednjovjekovnim zemljovidima Bosne nema do 15.
stoljeća, jer se kartografija nije bavila regionalnim
zemljovidima. Tako nema zemljovida kad je Bosna prerasla u
samostalnu kraljevinu iz kojih bi se mogao ustanoviti točan opseg
bosanske države. Prvi put se pojavljuje 1459. na velikome
zemljovidu svijeta Fra Maura, koji je podatke o Bosni zacijelo
dobio od franjevaca, nazvavši Bosnu - Bosinia i ubilježivši u
njezin zemljovid 12 toponima i tri hidronima.
Akademik Marković kaže kako mu je svrha bila pružiti čitateljima
povijest Bosne i Hercegovine na primjerima starih zemljovida.
"Pripremajući se za pisanje knjige, obišao sam mnoge arhive, a
najviše starih karata o BiH našao sam u Ratnom arhivu u Beču", kazao
je, dodavši kako se turskim izvorima nije mogao koristiti. Osim što
Turci nisu bili ljubitelji kartografije, njihovi su arhivi danas
teško pristupačni. Akademik Marković kaže kako je Ratni arhiv u
Beču pravi rudnik zemljovida Bosne i Hercegovine.
Po riječima autora knjiga nije nastala zbog političkih ciljeva,
nego je napisana sa željom da javnost što jasnije prosuđuje o nekim
povijesnim pitanjima u svezi s Bosnom i Hercegovinom.
Akademik Marković, koji po struci nije kartograf, nego povijesni
zemljopisac, kaže kako je prije 40 godina, diplomiravši povijesnu
kartografiju, počeo strpljivo i uporno skupljati zemljovide.
Putovao sam i skupljao i brižno kod kuće čuvao skupljenu građu.
Nudili su mi za bivše Jugoslavije da objavim knjigu zemljovida, ali
da to bude pod imenom Jugoslavije. Na to nisam mogao pristati. I
sada konačno pružam javnosti na uvid i procjenu svoj dugogodišnji i
ustrajni rad", kazao je. Dometnuo je kako bi u Hrvatskoj trebalo
objelodaniti i descriptio Srbije i svijetu pokazati kako je kroz
povijest izgledala ta država, koja stalno izražava svoja posezanja
za tuđim područjima.
"Descriptio Bosnae & Hercegovinae" tiskan je u 1000 primjeraka, a
recenzenti su knjige akademik Andre Mohorovičić i prof. dr. Josip
Barbarić.
(Hina)mc
161424 MET oct 98