ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Najveći nizozemski proizvođač šećera i većinski vlasnik Tvornice šećera Virovitica Cosun upozorio je da će biti prisiljen zaustaviti daljnji dotok svježeg novca za poslovanje te tvrtke, a što bi moglo
značiti i početak stečaja šećerane, ukoliko se ne smanji temeljni kapital tvornice i odobri dokapitalizacija.
ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Najveći nizozemski proizvođač
šećera i većinski vlasnik Tvornice šećera Virovitica Cosun
upozorio je da će biti prisiljen zaustaviti daljnji dotok svježeg
novca za poslovanje te tvrtke, a što bi moglo značiti i početak
stečaja šećerane, ukoliko se ne smanji temeljni kapital tvornice i
odobri dokapitalizacija.#L#
Na jučerašnjem sastanku predstavnika Cosuna i Uprave šećerane u
Virovitici, iz nizozemske su tvrtke upozorili kako je trenutačna
knjigovodstvena vrijednost imovine jednaka nuli, odnosno dugovi
premašuju vrijednost imovine. Stoga predlažu smanjenje temeljnog
kapitala, nakon čega su spremni za dokapitalizaciju uložiti
daljnjih 40 milijuna nizozemskih guldena (otprilike 35 milijuna
njemačkih maraka). Ukupna bi vrijednost njihovih ulaganja u
virovitičku šećeranu tako dosegnula 100 milijuna guldena.
Zastupnik interesa nizozemskog tržišta šećera Henry Wynaendts,
inače i bivši nizozemski veleposlanik u Parizu i zamjenik lorda
Carringtona u mirovnim pregovorima 1991. u zemljama bivše
Jugoslavije, rekao je kako je Cosun vlasnik 51 posto dionica
virovitičke šećerane od svibnja ove godine, koje su otkupili od
koncerna Novalić, a da su nakon prijenosa dionica u njihovo
vlasništvo zatekli dramatičnu situaciju. Naime, istraživanje o
šećerani i to financijskog, zakonodavnog, ekološkog i tehničkog
poslovanja za 1997. godinu na temelju podataka iz godine ranije,
bilo je pozitivno, a ukupna slika nije bila tako loša bez obzira na
ukupne dugogodišnje gubitke.
No, u razdoblju do stvarnog prenošenja dionica u njihovo vlasništvu
narasli su dugovi, kolateral je potrošen, a nominalna vrijednost
dionica od 1800 kuna na tržištu se ni približno ne može postići.
Uz Cosun, 44 posto dionica Tvornice šećera Virovitica trenutačno
drže privatizacijski investicijski fondovi (PIF), pri čemu 37
posto PIF Dom, a sedam posto PIF Velebit. Ostatak se odnosi na male
dioničare, a nešto dionica je rezervirano.
Cosun za rješenje situacije nudi dva načina. Predlažu
dokapitalizaciju, ali samo ako se cijena dionica snizi na otprilike
sto kuna, nakon čega bi za to dobili određeni broj dionica po toj
vrijednosti. Druga je mogućnost da se PIF-ovima ponudi novac u
istom omjeru, što su oni već odbili, želeći prodati dionice po
nominalnoj cijeni od 1800 kuna umanjenoj za 20 posto.
U Cosunu smatraju da je nedopustivo da se blokira realizacija
spašavanja tvrtke zahtjevima za nerealnim iznosima za dionice koje
su zapravo bezvrijedne, a poglavito ih čudi što su PIF-ovi dobili
pravo glasa, iako im još nije izvršen prijenos dionica iz Hrvatskog
fonda za privatizaciju (HFP).
Da je stvar hitna i da se rješenje mora pronaći u nekoliko sljedećih
dana govori i početak kampanje prerade šećerne repe te 5000
kooperanata koji očekuju isplatu za šećernu repu. Riječ je i o
budućnosti 400 zaposlenika. Zaustavljanje proizvodnje u toj
šećerani, upozoravaju iz Cosuna, imalo bi teške posljedice za
hrvatsku poljoprivredu, jer se sirovina za proizvodnju ne može
uskladištiti za sljedeću godinu. Kažu da nužnost hitnog rješavanja
problema uočavaju i predstavnici Vlade te da imaju dojam da je
shvaćena ozbiljnost situacije i da će Vlada učiniti napor da se
nastali problem riješi.
Predsjednik Uprave Tvornice šećera Virovitica Ilija Blažević
istaknuo je kako su kooperanti, zaposlenici i svi drugi koji su
vezani uz tvornicu zainteresirani za dokapitalizaciju koju želi
provesti većinski vlasnik Cosun. Dosad je Cosun vrlo ozbiljno
pristupio ovoj tvornici, a Blažević drži da je dokapitalizacija
najbolje rješenje. Odluka o tome trebala bi se donijeti na
Skupštini dioničara predviđenoj za početak prosinca.
Lani je šećerana poslovala s gubitkom od 79 milijuna kuna.
Poslovodstvo šećerane ocjenjuje da je dokapitalizacija, te na taj
način i sanacija tvrtke, usklađena s hrvatskim zakonima, a i
lokalna javnost očekuje hitno rješenje.
U tvornici je upravo u tijeku kampanja prerade šećerne repe, koju
usporavaju obilne kiše. Rad šećerane odvija se punim kapacitetom,
sve ide uobičajenim tijekom, osim činjenice kako je digestija
(postotak šećera u repi) nešto niža nego lani. Repa je zasijana na
9254 hektara, a na području pet županija njezina je sjetva
ugovorena s otprilike 5000 kooperanata, što je dostatno za
kapacitete tvornice. Prosječni dnevni kapacitet prerade lani je
iznosio nešto više od 4021 tone.
Po Blaževićevim riječima, repu otkupljuju po ugovorenoj cijeni od
47 maraka za tonu, a 13 maraka po toni poljoprivrednicima isplaćuje
država u obliku premija. U zadnje dvije godine šećerana je uredno
isplaćivala novac za repu, čime se željela zadržati postojeća
razina proizvodnje i korektnost prema kooperantima. Ove će godine
prerada premašiti 380.000 tona šećerne repe, no zbog manje
digestije, količina proizvedenog šećera mogla bi biti niža od
planirane.
Potpredsjednik Uprave Cosuna Wim Oosterhuis, svjestan kritične
situacije u svim hrvatskim šećeranama, istaknuo je kako su spremni
sudjelovati i u drugim poslovima, pri čemu im je osnovni cilj
održati proizvodnju šećera u Hrvatskoj i očuvati radna mjesta.
Inače, kompanija Cosun prehrambena je industrija koja, uz
proizvodnju šećera, ima razvijen čitav niz drugih djelatnosti.
Kompanija prosječno prerađuje 4,3 milijuna tona šećerne repe na
godinu, iz čega se izdvaja 670.000 tona šećernog proizvoda.
Prosječni dnevni kapaciteti prerade u dvije su njihove nizozemske
tvornice 15.000 tona, a u trećoj 14.000 tona.
Tijekom 1996. Cosun je prodao 616.000 tona šećera, a ukupan je
promet iznosio 2,1 milijardu guldena. U Nizozemskoj je šećernom
repom u 1996. bilo zasijano 117.000 hektara, a na Cosun od toga
otpada 63 posto.
Po podacima Udruge industrije šećera Hrvatske - Cros, tri bi domaće
šećerane ove godine trebale preraditi 1,24 milijuna tona šećerne
repe, koja je zasijana na gotovo 30.000 hektara. Iz tih se količina
planira proizvesti 159.629 tona šećera, što je dovoljno za
podmirenje domaćih potreba. U Crosu očekuju da će Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva RH uskoro pred hrvatsku Vladu izaći s
prijedlogom novog Pravilnika o uređenju tržišta šećera Hrvatske,
koji bi trebao unijeti više reda na domaće tržište.
Miroslav Kuskunović/Kristina Taslak
(Hina) mku/kt sbo
161234 MET oct 98