FRANCUSKA-LE MONDE OD 15.10.98. PAPA I FRANCUZI

FRANCUSKA LE MONDE 15. X. 1998. Francuzi oštro sude djelovanje Ivana Pavla II. "Dvadeset godina nakon izbora Ivana Pavla II. za poglavara Katoličke crkve, francusko javno mišljenje općenito izriče kritički sud o njegovu djelovanju. Postotak odobravanja u stalnom je padu. Tri istraživanja (1988., 1996. i 1998.) instituta CSA koji je postavljao pitanja istim riječima, omogućuju da se taj pad izmjeri. On je naglašeniji kod mladeži, ako je vjerovati procjenama koje nisu objavljene u tablicama uz ovaj napis: dvije trećine ispitanih Francuza mlađih od 25 godina očituju svoju 'suzdržanost' (36 posto) ili 'ne odobravaju' (30 posto ispitanika) djelovanje ovoga Pape. Rezultat je to poučniji što u prethodnom istraživanju iz 1988. više od četvrtine ispitanika (njih 26 posto) nije odgovorilo na pitanje. Danas se samo 15 posto ispitanih nije očitovalo. Drugim riječima, dok je Papa prije deset godina još imao određene izglede, danas su mišljenja odlučnija i uglavnom negativna. Ipak treba istaknuti jednu važnu činjenicu u vezi s vjerskom praksom. Postotak praktičnih katolika, koji redovito idu u crkvu (10 posto Francuza, prema institutima za istraživanje) i onih koji odobravaju Papino djelovanje, pao je s 87 posto u 1988., na 68 posto u 1996. On je lagano porastao u ovom našem istraživanju (71 posto). To znači da se 'tvrdo jezgro' katolicizma odupire padu i da ono odobrava nepopustljivost Papina naučiteljskog govora i mobilizaciju Crkve na svečanostima koje imaju snažno zajedničarsko obilježje - poput svjetskog skupa mladeži u Parizu, prije godinu dana. Kad je o tomu riječ, sve je očitija razlika između 'redovitih, praktičnih katolika' i 'neredovitih' (koji, primjerice, idu na svetu misu na vjerske blagdane) čija je naklonost prema Papinoj djelatnosti već deset godina u stalnom padu (69 posto 1988., 52 posto 1996., 47 posto danas). 'Neredoviti' su bliži nevjernicima, nego 'redovitim' katolicima. Mišljenja sadrže finije razlike čim se želi ocijeniti Papino djelovanje u dvadesetogodišnjem razdoblju. Francuzi mu priznaju da zna privući (on je 'ujedinitelj' i 'potiče zauzetost' misli gotovo dvije trećine ispitanika), da je 'blizak ljudima' i 'otvoren današnjem svijetu'. To misle svi slojevi društva. No, iako je njegov stil dopadljiv, 'bit' njegova govora ipak izaziva podjelu. Kada je riječ o 'popustljivosti' kao njegovoj osobini, mišljenja se ne slažu (46 posto misli da jest, a 46 posto da nije takav). Ne smatraju ga 'novatorom' ni 'vizionarom'. Drugim riječima, iako ovaj Papa nedvojbeno razumije neke promjene, čini se da javno mišljenje žali zbog toga što koči dinamičnost suvremenog društva. Mladež, napose ona do 25 godina, zna da on može okupiti mnoštvo i pokrenuti ga (62 posto). Ali, oklijevaju čim se od njih traži da se očituju o njegovu 'otvaranju' prema suvremenom svijetu: 38 posto mu priznaje tu osobinu, a 58 posto ne. Također mu, u vrlo visokom postotku, osporavaju da je 'novator' (67 posto) i 'vizionar' (70 posto). Naprotiv, među starijim Francuzima, koji mogu bolje prosuditi dvadesetogodišnji rad poglavara Katoličke crkve, brojniji su oni koji ga smatraju 'novatorom' (44 posto prema 42 posto) i 'vizionarom' (44 posto prema 34 posto). Isto tako, redoviti praktični katolici gotovo potpuno odobravaju sve tvrdnje izražene u tome pitanju. Ukupna ocjena stanja Katoličke crkve dvadeset godina nakon izbora Ivana Pavla II. više je pesimistična. Gotovo polovica Francuza drži da je uloga Crkve 'oslabila'. Samo redoviti, praktični katolici - 49 posto - drže, naprotiv, da je Crkva 'ojačala'. To potvrđuje i opći dojam koji ostavlja ovo istraživanje. Iako se čini da Papa nije uspio zaustaviti osipanje koje pogađa sve velike vjerske ustanove, on ipak dobiva 'dividende' kod najodanijih vjernika zahvaljujući reafirmaciji katoličkog identiteta koji je strateška odrednica njegova pontifikata. Dojam o slabljenju Katoličke crkve je iznad prosjeka kod mladih (55 posto) i simpatizera ljevice (56 posto kod komunista, 54 posto kod socijalista). Naprotiv, 32 posto ispitanika drugih vjera - što je više od prosjeka - misli da je položaj Crkve u zadnjih dvadeest godina ojačao. Francuzi ipak nemaju tako kratko pamćenje, kako bi se to moglo činiti iz odgovora na prva pitanja ovog istraživanja. Ako je suditi po pozitivnim reakcijama na Papina stajališta glede obrane mira, borbe protiv isključenja i protiv povreda ljudskih prava, povijest će na koncu priznati borbu ovoga Pape za slobodu i demokraciju u komunističkim zemljama, a protiv diktatorskih režima u državama Trećeg svijeta. Čini se da Papino djelovanje, kada je riječ o prvim pitanjima, dobiva priznanje, čak i sveopće odobravanje. No, konsenzus je manji čim je riječ o 'ideološkom' sadržaju toga programa, t.j. čim se od Francuza traži odgovor na pitanja o zaštiti obitelji, približavanju Židovima, njegovim žestokim napadajima na komunizam ili pretjerani liberalizam. Pozitivna su mišljenja na istoj razini, ali ta različita djelovanja ne nailaze uvijek na veliko razumijevanje, ako je suditi prema postotku suzdržavanja od odgovora glede njegovih odnosa prema judaizmu (21 posto) ili komunizmu (24 posto). Treba reći da u procjenama koje nisu objavljene na ovim stranicama, 26 posto simpatizera komunističke stranke i 11 posto simpatizera Nacionalne fronte negativno ocjenjuje njegovo približavanje židovskoj zajednici. Nesklad je još očitiji kad se dotakne tema Papina gledišta o moralu u vezi sa spolnošću i pobačajem. O tim dvama pitanjima, samo redoviti praktični katolici daju za pravo Ivanu Pavlu II. Iako to čine jako skromno, sudeći prema postotku koji ne doseže ni polovinu ispitivanih vjernika. Na isto pitanje, postavljeno 1988., 61 posto redovitih praktičnih katolika još se pozitivno očitovalo o učenju Katoličke crkve glede spolnog morala. U tom uzorku redovitih vjernika, postotak neslaganja sa stajalištem o pobačaju također je visok (40 posto), kao da su redoviti katolici htjeli reći kako ne dijele u potpunosti radikalno mišljenje kojim bi se trebalo opravdati djelovanje žestokih protivnika namjernog prekida trudnoće. Postotak žena koje se ne slažu s Papinim stajalištem o pobačaju (63 posto) i o spolnosti općenito (56 posto), također je vrlo visok. Jesu li sutra moguće reforme u djelovanju i učenju Katoličke crkve, napose glede osobnog i spolnog morala? One bi dobro došle, ako je suditi po tome kako su prihvaćeni poučci iz ovog istraživanja. Neki u tome vide obrise liberalnijeg programa za koji i sami redoviti vjernici žele da se provede na čelu Katoličke crkve. Novost ovoga istraživanja jest u tome što su najvjerniji katolici, koji su, gledajući u cjelini, sve bliži smjeru koji priželjkuje većina Francuza, izrazili svoje želje. Vrlo je visok postotak (72 posto, prema 90 posto svih Francuza) sklon tome da se Papa jednom očituje za uporabu prezervativa, što svjedoči o potpunom nerazumijevanju, i u njegovim vlastitim redovima, Papina govora o toj temi. Dvije trećine redovitih vjernika željelo bi da Papa ukloni zabranu uporabe kontracepcijske pilule. 62 posto (golem postotak) bilo bi sklono otvorenijem stajalištu o eutanaziji. Čini se da su i katolici koji su sudjelovali u ovom istraživanju raspoloženi za dublje reforme unutar njihove Crkve. Dvije trećine njih (66 posto) protivi se celibatu, dok ih je prigodom sličnog istraživanja koje je 1986. za 'Le Monde' proveo Sofres, uoči Papina posjeta području Lyona, samo njih 47 posto bilo protiv. 50 posto ih je za zaređivanje žena, iako zapreka nije samo stegovne (kao za ženidbu svećenika), već i dogmatske naravi. Godine 1986., 45 posto anketiranih bilo je sklono zaređivanju žena. Iz istog uzorka redovitih praktičnih vjernika, njih 60 posto je sklono ponovnom vjenčanju rastavljenih osoba u crkvi. Tu smo suočeni s novim tumačenjem sve većih razlika između učenja Crkve i želja najredovitijih vjernika. Ta promjena, koja pogađa djelatni sastav katoličanstva već se dugo očituje na službenim skupovima, kao i na biskupskim sinodama. Naprotiv, pobačaj je i dalje zabranjena tema. Većina redovitih praktičnih katolika još uvijek nije sklona ukidanju crkvene zabrane namjernog prekida trudnoće (55 posto), dok se s time ne slažu neredoviti vjernici (76 posto), u istom postotku kao i nevjernici. 40 posto redovitih praktičnih katolika smatra da će borba protiv pobačaja negativno obilježiti pontifikat. Isti je postotak katolika koji su za liberalizaciju stajališta Crkve o namjernom prekidu trudnoće", piše H. T. 160100 MET oct 98