VLADA PRIHVATILA PROGRAM NASTAVKA OBNOVE U RATU STRADALIH NASELJA

ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Hrvatska je danas na pola puta u području i programima obnove, rečeno je danas na sjednici hrvatske Vlade, na kojoj je prihvaćen Program nastavka obnove ratom stradalih naselja. Vlada je donijela i više drugih odluka, među njima i odluku da se pokrene postupak za sklapanje ugovora o jamstvu za Projekt osuvremenjivanja i rekonstrukciju Hrvatskih željeznica. #L# Hrvatska je do sada u obnovu uložila 15 milijarda kuna, najvećim dijelom vlastita novca, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar razvoja i obnove dr. Jure Radić. Izravne ratne štete, podsjetio je, procjenjuju se na oko 164 milijarde kuna. Oštećeno je ili razoreno oko četvrtina svih proizvodnih pogona. Srušeno je oko 10 posto ukupna stambenoga fonda ili 171.705 stanova ili kuća. Program nastavka obnove ratom stradalih naselja predviđa obnovu oko 80.000 kuća i stanova te obnovu infrastrukture u naseljima, a ukupna mu je vrijednost 15,5 milijarda kuna. Bude li ga Hrvatska sama financirala, program provodit će se pet godina, a moguće skraćenje roka ovisit će o novčanoj pomoći međunarodne zajednice, dodao je dr. Radić. Program je, napomenuo je, jedan od preduvjeta za sazivanje međunarodne konferencije o obnovi i razvoju. O njezinu sazivanju i nadnevku odlučivat će se idući tjedan, najavio je Radić. U program, koji su poduprli i predstavnici međunarodne zajednice, bit će uvršteni svi objekti oštećeni do 15. siječnja ove godine, dakle do dana završetka mirne reintegracije, a u nj su uključeni i Hrvati iz BiH i SRJ koji su odlučili ostati u Hrvatskoj, objasnio je ministar obnove i razvoja. Ministar Radić izvijestio je da su pri kraju pripreme za gradnju nekih posve novih naselja, a jedno od njih je Donji Boričevac. U Kistanjama će se pak na državnome zemljištu početi graditi sto kuća. Rok za uključenje u program obnove za osobe s hrvatskim ispravama je tri mjeseca od dana donošenja programa, a za one koji su izvan Hrvatske i nemaju isprave, tri mjeseca od dana dobivanja hrvatskih isprava, objasnio je Radić. Članovi Vlade su poduprli predloženi program, istaknuvši da ga mora pratiti i obnova gospodarstva. U toj pak obnovi, rečeno je, država treba poticati privatno poduzetništvo. Na svršetku vrlo opširne rasprave o programu zaključeno je da ministarstva gospodarstva, razvoja i obnove te HBOR izrade pristup za obnovu gospodarstva. Vlada je prihvatila odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o jamstvu za Projekat osuvremenjivanja i restrukturiranja Hrvatskih željeznica između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj. Za zajam od 35 milijuna dolara rok otplate je 15 godina, uz trogodišnji poček. Vlada je prihvatila zakonski prijedlog kojim treba potvrditi Europski ugovor o glavnim unutarnjim lovnim međunarodnim putovima. Tako bi međunarodnim plovnim putom postala i rijeka Sava do Siska te budući kanal Dunav-Sava. Hrvatskoj to omogućuje da putem sisačke riječne luke posebno prometno vrjednuje Zagreb. Status međunarodnoga plovnog puta u Hrvatskoj imaju Dunav (137 km) i Drava (14 km). Vlada je odobrila gradu Zagrebu da od Zagrebačke banke uzme sto milijuna njemačkih maraka zajma na rok od pet godina i godišnje kamate od 10 posto za gradnju i obnovu športskih objekata. Ministar financija Borislav Škegro podsjetio je da je Zagreb već bio zatražio i od Vlade dobio odobrenje za zajama u jednoj od njemačkih banaka, no zbog poremećaja na svjetskome tržištu novca predviđeni zajam nije bilo moguće realizirati. Vlada je donijela i više drugih odluka, a u današnjim raspravama ministar financija Borislav Škegro podsjetio je i na odličnu suradnju Hrvatske sa Svjetskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj. (Hina) bm/sšh mć 151442 MET oct 98