BRUXELLES, 14. listopada (Hina/AFP) - Kriza na Kosovu, u kojoj je NATO nezaobilazan, potvrdila je njegovu novu ulogu europskog policajca, koju je taj savez preuzeo nakon završetka hladnog rata 1989.
BRUXELLES, 14. listopada (Hina/AFP) - Kriza na Kosovu, u kojoj je
NATO nezaobilazan, potvrdila je njegovu novu ulogu europskog
policajca, koju je taj savez preuzeo nakon završetka hladnog rata
1989.#L#
Dotad ograničen samo na zadaću obrane teritorija svojih članica,
NATO je vremenom proširio okvir svojih intervencija iako to prije
toga nije objelodanio u svojoj "bibliji" - "Strateškom konceptu".
Upravo je u tijeku revizija tog dokumenta i njegova nova verzija bit
će službeno odobrena u travnju u Washingtonu, na sastanku
predsjednika država i vlada zemalja članica NATO-a prigodom
svečanosti 50. obljetnice osnutka saveza (4. travnja 1949.).
Događaji su bili brži. NATO je 1995. u BiH pokrenuo prvu kopnenu
operaciju u svojoj povijesti i ta mirovna misija u kojoj sudjeluje
30.000 vojnika traje još uvijek.
U svibnju je zbog pogoršanja krize na Kosovu NATO odlučio pokrenuti
opsežno planiranje akcije, s mnoštvom mogućih zračnih i kopnenih
intervencija.
Na inicijativu SAD tako je NATO, prvi put u svojoj povijesti,
dopustio mogućnost da poduzme vojnu operaciju u jednoj suverenoj
zemlji bez izravnog mandata Ujedinjenih naroda.
Ta činjenica definitivno potvrđuje nedvojbenu nadmoć
organizacije, u kojoj glavnu riječ vode SAD, u svladavanju kriza
koje izbijaju u Europi.
Zapadnoeuropska unija (WEU), koja bi željela biti izraz zajedničke
europske obrambene politike bez američkog utjecaja, istodobno je
svedena na ulogu pukog promatrača, dok se Rusija na sav glas buni,
ali nema načina suprotstaviti se američkom utjecaju.
"Naša je akcija (na Kosovu) odraz zamisli da se mi trebamo baviti
rješavanjem kriza", izjavio je neimenovani dužnosnik NATO-a, tako
priznajući ostvarenje nigdje objavljene strategije.
"Iz BiH smo izvukli pouke i više ne želimo intervenirati nakon što
neki rat već započne", dodao je, objašnjavajući golemi posao u
planiranju koji je nakon četiri mjeseca doveo do vrlo ozbiljne
prijetnje NATO-a o uporabi sile protiv Beograda.
No u glavama NATO-vih stratega još je duboko ukorijenjen "koncept
UNPROFOR-a", (koji je 1992. upućen u BiH da "održava mir" dok je
tamo već bjesnio rat), a velike rezerve prema slanju vojnika na
Kosovo iskazali su vojni dužnosnici saveza, jer bi to, tvrde oni,
dovelo do iznimno dugotrajnog zadržavanja na tom području.
Zbog toga ih je u potpunosti zadovoljila odluka da se glavna Misija
za provjeru, kojom se na terenu nadzire srbijanska provedba
međunarodnih obveza, povjerava Organizaciji za europsku sigurnost
i suradnju (OESS).
Ta će misija, s 2000 članova, biti najvažnija operacija OESS-a u
njegovoj povijesti, ali se ni izdaleka ne može mjeriti s NATO-om
koji je, prema zadnjem scenariju, za kopnenu akciju želio
upotrijebiti 26.000 vojnika.
Čak iako će NATO, a i SAD, kako se to pokazuje i u svezi s Kosovom, sve
više morati u obzir uzimati i stajališta drugih institucija poput
Kontaktne skupine ili OESS-a, da se o UN i ne govori, stručnjaci
predviđaju da će uloga NATO-a kao najvažnijeg čimbenika u
održavanju sigurnosti s vremenom samo jačati.
(Hina) dam sb
141744 MET oct 98