JERUZALEM, 14. listopada (Hina/AFP) - Zapadna obala, ključno pitanje sastanaku na vrhu u SAD-u, ima hibridni status: tri četvrtine zemlje nalaze se pod kontrolom Izraela koji ju je okupirao 1967., a njezini su stanovnici također i pod
palestinskom samoupravom.
JERUZALEM, 14. listopada (Hina/AFP) - Zapadna obala, ključno
pitanje sastanaku na vrhu u SAD-u, ima hibridni status: tri
četvrtine zemlje nalaze se pod kontrolom Izraela koji ju je
okupirao 1967., a njezini su stanovnici također i pod palestinskom
samoupravom.#L#
Ta zbrka, koju Palestinci teško proživljavaju, trebala je trajati
pet godina i završiti 4. svibnja sljedeće godine, prema izraelsko-
palestinskim mirovnim sporazumima iz 1993.
Ta bi situacija međutim mogla i duže trajati, s obzirom na različita
stajališta dviju strana oko onoga što bi trebao biti konačni status
tog teritorija.
Palestinci traže okončanje izraelske okupacije, potpuno
povlačenje izraelske vojske s 5.678 km2 okupirane Zapadne obale,
bez istočnog Jeruzalema kojeg je Izrael aneksirao.
Palestinci također traže i rušenje 141 židovskog naselja i odlazak
160.000 židovskih doseljenika koji danas predstavljaju desetinu
stanovništva Zapadne obale na kojoj živi 1,5 milijuna
Palestinaca.
Iako je Izrael sa svoje strane odustao od okupacije čitave Zapadne
obale, koju nazivaju "Judejom Samarom", izraelska vlada namjerava
u ime nacionalizma, vjere i iz strateških razloga pod svojom
kontrolom ostaviti oko 40 posto tog područja.
Zapadna obala se nalazila pod otomanskom vlašću do 1918., zatim pod
britanskim mandatom do 1948., jordanskom vlašću do 1967. i pod
izraelskom okupacijom od 1967. do 1994.
Nakon neuspješnog provođenja rezolucije UN-a iz studenoga 1947.
koja je predviđala stvaranje dviju nezavisnih država, jedne
židovske i druge palestinske, Zapadna je obala (zapada strana
rijeke Jordana) priprojena Jordanu 1950.
U lipnju 1967. izbio je Šestodnevni rat. Izrael je okupirao Zapadnu
obalu, uključujući i istočni Jeruzalem kojeg je Izrael aneksirao
istog mjeseca.
U srpnju 1988. jordanski kralj Husein je objavio "prekid legalnih i
administrativnih veza sa Zapadnom obalom kako bi se omogućilo
stvaranje palestinske države".
Autonomija palestinskih teritorija ostvarena je na terenu nakon
dogovora u Kairu u svibnju 1994., za Gazu i Jerihon, a zatim i
dogovorima o proširenju iz rujna 1995.
Od tada se 90 posto palestinskog stanovništva nalazi pod
administracijom Palestinske samouprave kojem predsjeda Jaser
Arafat.
Ali zemljopisno gledano, područje koje se nalazi pod potpunom
kontrolom Palestinske samuprave, zvano "zona A", prostire se na
samo 3 posto teritorija.
Miješana zona, zvana "zona B", pod administrativnom kontrolom
Palestinaca i pod sigurnosnom kontrolom Izraela, prostire se na 24
posto Zapadne obale.
Ostatak područja, zvan "zona C", odnosno 73 posto Zapadne obale
(bez područja istočnog Jeruzalema) nalazi se pod potpunom
izraelskom kontrolom.
Trenutačni pregovori odnose se na proširenje od 13 posto zone pod
palestinskom kontrolom koja bi se tada proširila na 40 posto
Zapadne obale, ali samo 18 posto bilo bi u "zoni A" pod isključivom
kontrolom Palestinske samouprave.
(Hina) nab sb
141644 MET oct 98