STATISTIKA

Statistika U HRVATSKOJ 2,9 POSTO VIŠE NEZAPOSLENIH - Nezaposlenih osoba je u Hrvatskoj potkraj rujna ove godine bilo 286.780 ili 2,9 posto više nego u kolovozu te 3,4 posto više nego u rujnu lani, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zbog prestanka rada poslodavca u rujnu je posao izgubilo 24.171 osoba, 1,3 posto manje nego u kolovozu. S evidencije Zavoda zaposlene su 9074 osobe, pri čemu 5486 na određeno vrijeme. U rujnu je novčanu naknadu koristilo 40.827 osoba, 0,8 posto manje nego u kolovozu i 18,8 posto manje nego u rujnu lani. Bez posla je bilo 98.665 kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 67.672 sa srednjom stručnom spremom, 61.479 nekvalificiranih i 39.745 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 10.567, a s višom 8652. HRVATSKI UNUTARNJI DUG KRAJEM KOLOVOZA 13,54 MLRD KUNA - Hrvatski unutarnji dug dosegnuo je krajem ovogodišnjeg kolovoza 13,54 milijarde kuna, podaci su Ministarstva financija Republike Hrvatske. Srednjoročni i dugoročni dug iznosio je 13,17 milijarde kuna, a na kratkoročni je otpalo 366,8 milijuna kuna. Vrijednost duga po staroj deviznoj štednji bila je 6,09 milijarde kuna. Na Velike obveznice serije od I do IV odnosilo se 3,33 milijarde kuna, na obveznice JDA i JDB 449,52 milijuna kuna, na Obveznice za obnovu 22,82 milijuna kuna, Eurokunske obveznice 300 milijuna kuna, a na Obveznice za sanaciju banaka serije od I do V 2,98 milijardi kuna. PRIHODI PRORAČUNA DO KRAJA KOLOVOZA POVEĆANI 38,94 POSTO - Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih osam ovogodišnjih mjeseci dosegnuli su gotovo 29,60 milijardi kuna, što je 38,94 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni su rashodi i posudbe umanjene za otplate istodobno povećani za 23,88 posto na 28,22 milijarde kuna, podaci su Ministarstva financija RH. Najveći su prihodi u državnom proračunu ostvareni od poreza i to 34,35 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju u ukupnom iznosu od 26,65 milijardi kuna ili 66,52 posto planiranih proračunskih sredstava. Prema planiranom udjelu u ukupnom proračunu i dalje prednjače prihodi od poreza na dodanu vrijednost od kojeg je prikupljeno 13,28 milijardi kuna ili 66,04 posto planiranih sredstava te od poreza na dobit od kojeg je do kraja kolovoza prikupljeno 89,81 posto prikupljenih sredstava, tj. 1,72 milijarde kuna. Najmanje je planiranih poreznih prihoda ostvareno od trošarina, 59,42 posto ili 3,74 milijardi kuna, te od poreza na međunarodnu trgovinu u koje su uključene i trošarine na uvoz automobila, a od kojih je ostvareno 57,40 posto ili 2,81 milijardu kuna. Smanjenje prihoda od trošarina je, po ocjeni Ministarstva financija, posljedica izjednačavanja poreznog tretmana domaćih i voznih proizvoda, dok je kod carina riječ o smanjenju obujma uvoza, te liberalizaciji robne razmjene sa Slovenijom, Makedonijom i Bosnom i Hercegovinom, te povećanom uvozu vozila uz carinsku povlasticu. Naime, uvoz vozila u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci povećan je za 13,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U strukturi rashoda prednjače plaće i doprinosi poslodavaca na ime, kojih je isplaćeno do kraja kolovoza ove godine 8,14 milijardi kuna ili 11,52 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. No, u usporedbi s prošlogodišnjim razdobljem najviše su povećani troškovi subvencija i ostali tekući transferi, za 30,8 posto na 6,50 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najviše nose porasti subvencija Hrvatskim željeznicama, za 27,56 posto, te poticaji i naknade poljoprivredi, za 52,92 posto. Slijede ostale kupovine dobara i usluga koje su porasle za 20,4 posto na 7,19 milijardi kuna. U sklopu tih izdataka, pojašnjavaju stručnjaci Ministarstva financija, najveći porast bilježe tekući izdaci za obranu u iznosu od 1,04 milijarde kuna, što je posljedica plaćanja dugovanja iz prethodnih godina. Povećani su i izdaci za održavanje cesta - 42,75 posto. Do kraja kolovoza je isplaćeno 1,67 milijardi kuna duga prema domaćem sektoru, što je veličinu unutarnjeg duga smanjilo na približnu razinu od 13,5 milijardi kuna, što je, po procjeni Ministarstva, osam posto bruto domaćeg proizvoda. Iako je otplaćeno 446,9 milijuna kuna prema inozemnim kreditorima, otplata inozemnog javnog duga zahtijeva racionalno upravljanje državnim rashodima. Ministarstvo procjenjuje da je ostvareni višak od 1,38 milijardi kuna potrebno zadržati do kraja godine. 141520 MET oct 98