WASHINGTON POST 13. X. SUMNJIVI SVECI

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 13. X. 1998. Sumnjivi sveci "Edith Stein nije uvjerljiva svetica. Njezino mučeništvo u Auschwitzu, ako je to uopće bilo mučeništvo, nije bilo njezina zasluga. Zaista, pobjegla je svojoj sudbini, odlazeći iz Njemačke u Nizozemsku, a iz Nizozemske je očajnički pokušavala pronaći sklonište u neutralnoj Švicarskoj. Na kraju je ubijena ne zbog toga što je živjela kao katolkinja, nego zbog tog što je rođena kao Židovka. Bez obzira na to, kao sestra Terezija Benedikta od Križa, Steinova je u nedjelju proglašena sveticom. Pripisano joj je barem jedno čudo i (...) postavljanje različitih pitanja glede namjera ovoga Pape: je li Edith Stein proglašena svetom uglavnom zbog svojega preobraćenja? Sljedeći na redu za proglašenje svetim jest nitko drugi nego Pio XII., tihi papa iz vremena Drugog svjetskog rata. Iz nepoznatih razloga,on ni jednom nije javno osudio ubijanje Židova. Važno je da se upravo ovdje stane i napomene da nitko ne optužuje papu Ivana Pavla II. zbog karakteriziranja judaizma kao vjere koja nije u potpunosti izvorna. Naprotiv, kad su u pitanju Židovi, zauzeo je izvanredan stav, ne onaj konzervativan kakav je imao glede većine ostalih pitanja. Bio je prvi papa koji je posjetio sinagogu (u Rimu, 1986.), a čak se i na svečanosti proglašenja Steinove sveticom obratio židovskoj zajednici. "Vrijednost njezina svjedočenja jest u jačanju mosta obostranog razumijevanja među kršćanima i Židovima", rekao je. No papina djela imaju suprotan učinak, a židovske su organizacije postale kritične. Kao katolik i Poljak, čini se da je on čvrsto naumio prilagoditi povijest svojim vlastitim iskustvima, osobito kad je riječ o nacističkom progonu Poljaka općenito, a posebno katoličkog svećenstva i intelektualaca. Čini se da Papa poručuje da nisu patili samo Židovi. Ovo bi možda moglo objasniti zbog čega je Papin izbor osoba za proglašenje svetima pomalo upitan. Edith Stein je najnoviji primjer. Prije nje to je bio Maksimilijan Kolbe, poljski svećenik koji je u Auschwitz došao dobrovoljno umjesto jednoga drugog katolika. Njegovo mučeništvo bilo je istinsko, no i u Kolbeovom životu ima mračnih dijelova. Objavljivao je poljski vjerski mjesečnik (...) koji je sadržavao protužidovske članke. Pomislili biste, barem bih ja tako pomislio, da bi svetac sigurno postupao drugačije. Najnoviji čin te vrste pape Ivana Pavla II. jest proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca, Hrvata kojemu su sudili komunisti i za kojega Vatikan tvrdi da je tijekom Drugoga svjetskog rata spasio mnoge Židove. Ipak, za mnoge Srbe, kao i Židove, on simbolizira suradnju hrvatske crkve s ratnim fašističkim režimom. Ta se mržnja još uvijek osjeća. U Francuskoj Jean-Marie Le Pen, čelnik francuske krajnje desnice, Nacionalne fronte, podvrgnut je ispitivanju zbog prošlogodišnje izjave da su plinske komore u nacističkim ratnim logorima bile "povijesna pojedinost Drugoga svjetskog rata". U Turskoj, jedan je povjesničar bio uhićen zbog, između ostaloga, optuživanja turskih snaga za masovna ubojstva Armenaca tijekom Prvoga svjetskog rata. U oba slučaja radi se o borbi oko toga tko će preuzeti nadzor nad sjećanjem u vezi s onim što se dogodilo. Le Pen i turska vlada skloniji su laži. Židovske skupine boje se da će veličina holokausta s vremenom biti prikazivana manjom sve dok ne bude svedena na univerzalno iskustvo: svi su patili, pa i Židovi. Namjera nacista bila je da ih sve poubijaju, a u tome su gotovo i uspjeli. Poljski kršćani trpjeli su vrlo mnogo, to je točno, no život Židova u Poljskoj bio je doslovno ugašen. Na čudan način, Edith Stein je savršeni, iako nehotičan, izbor za sveticu. Kao vjerska figura, ona nije toliko važna. Što se tiče načina na koji se koristi riječ 'mučeništvo', jednostavno ne odgovara opisu. Ono što ona naglašava jest sve ono što holokaust nije bio, a što bi neki htjeli da jest - univerzalna nesreća. Umrla je zbog toga što su nacisti smatrali da ima nepromjenjivu biološku odliku zbog koje je uništenje bilo jedino, i konačno, rješenje. To nije vrijedilo i za katolike. Sada se Papa okreće Piu XII. Njegova proglašenje svetim bit će obavljeno vrlo brzo. S njim, čak i više nego kad je riječ o ostalima, trčanje prema blaženstvu izgleda kao prozirni pokušaj da se crkva u vrijeme rata opravda zbog njezine šutnje dok su Židovi diljem Europe bili ubijani. Potrebno je još vremena. Potrebno je još razmišljanja. Crkva nije bez grijeha. Papa Ivan Pavao II. jedan je od velikih ljudi XX. stoljeća koji će i sam vjerojatno doživjeti to da ga proglase svetim. No, proglašavanjem svetima tako upitnih osoba preuveličavaju se njihova dostignuća i, neizbježno, umanjuju ona pape Ivana Pavla II,", zaključuje Richard Cohen. 140213 MET oct 98