US NYT 12. X. KANONIZACIJA STEIN

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 12. X. 1998. Papa kanonizira Židovku koja je postala opatica i umrla u Auschwitzu "Opisujući je kao 'istaknutu kćerku Izraela i vjernu kćerku Crkve' Papa Ivan Pavao II. u nedjelju je kanonizirao Edith Stein, židovsku intelektualku koja je postala karmelićanka i umrla u Auschwitzu", piše Alessandra Stanley. "'Zato što je bila Židovka, Edith Stein je zajedno sa sestrom Rosom i mnogim drugim Židovima deportirana', izjavio je Papa na svečanoj misi održanoj pred desecima tisuća ljudi na Trgu svetoga Petra. 'Slaveći, sad i poslije, sjećanje na novu sveticu, godinu za godinom prisjećat ćemo se Shoe, barbarskog plana uklanjanja naroda, koji je stajao života milijune naše židovske braće i sestara.' Ta se izjava najviše približila nagovještaju da bi Vatikan mogao održavati redovite godišnje komemoracije holokausta. Prisjećajući se židovskih korijena Edith Stein i patnja Židova za vrijeme holokausta, Ivan Pavao pokušao je ublažiti ljutnju i zabrinutost mnogih židovskih skupina, koje prosvjeduju zbog vatikanske odluke da se Edith Stein kao kršćansku mučenicu holokausta proglasi sveticom. Kanonizacija Edith Stein jedna je od najosporavanijih kanonizacija ovoga papinstva, koje će ovoga tjedna proslaviti svoju dvadesetogodišnjicu. Edith Stein deportirana je 1942. iz samostana u nizozemskom Echtu, gdje je potražila utočište od Hitlerove Njemačke. Kad su nizozemski biskupi osudili nacističku politiku deportacije u zauzetoj Nizozemskoj, nacisti su se osvetili privođenjem židovskih preobraćenika, koji su dotad bili pošteđeni sudbine drugih Židova. To je Vatikan navelo na zaključak da je Edith Stein ubijena kako bi se kaznilo nizozemsku Katoličku crkvu te je stoga ona mučenica njihove vjere. Mnoga židovska udruženja i neki njezini rođaci koji su pribivali ceremoniji u nedjelju izrazili su sumnje u vatikansku logiku i osjetljivost, tvrdeći da je ona umrla u plinskoj komori zbog svog židovstva, a ne zato što je bila rimokatolička opatica. Ivan Pavao II., koji je pomirbu između katolika i židova učinio jednom od odlika svog papinstva, očito se nadao da će biti u stanju prekinuti nesuglasice priznanjem da je Edith Stein ubijena jer je bila Židovka. Papa je govorio ispod velikog portreta Edith Stein u njezinoj karmelićanskoj odori. Ona je kanonizirana pod imenom koje je prihvatila kad se zaredila, Teresa Benedetta della Croce. Pred publikom u kojoj je bio i nedavni njemački kancelar Helmut Kohl, Papa je izjavio: 'Vrijednost njezina svjedočanstva još će više učvrstiti most međusobnog razumijevanja između kršćana i židova.' No mnoge predstavnike židovskih skupina Papine riječi nisu umirile. 'Ona je ubijena jer je rođena od židovskih roditelja, i to je trebalo biti istaknuto u svakoj izjavi o njezinoj smrti', izjavio je rabin David Rosen za Reuters. 'To nije prikladno istaknuto. Vlada osjećaj da je Katolička crkva prikazana samo kao žrtva nacističkih zločina, a ne kao povremeni sudionik.' Edith Stein smatra se prvim židovskim svecem još od doba apostola i ranih kršćanskih mučenika, no nepotpuni dokumenti, kao i nekoliko preobraćenja (prisilnih ili dragovoljnih) onemogućuju Vatikanu da to potvrdi. Njezina kanonizacija dogodila se nakon beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, Hrvata kojega su u vrijeme hladnog rata progonili komunisti. Iako je Vatikan ustrajao na tome da je Stepinac za vrijeme Drugog svjetskog rata spasio stotine židovskih i srpskih života, Srbi i mnogi Židovi smatraju ga simbolom suradnje Katoličke crkve s fašističkim poretkom, koji je Hrvatskom vladao od 1941. do 1945. Za kanonizaciju se traži čudo. U slučaju Edith Stein, bio je to oporavak Benedicte McCarthy, američkog djeteta čiji su se roditelji molili sestri Teresi Benedetti kad je progutala smrtonosnu dozu Tylenola (poznata američka marka analgetika, op. prev.) 1987. Crkva je to priznala kao čudo 1997. Benedicta i cijela njezina obitelj pribivali su obredu. (...) Edith Stein rođena je na Jom Kipur 1891. u Breslau, u Njemačkoj (sadašnji Wroclaw, Poljska). Bila je ateist i sjajan filozof, a na katoličanstvo se preobratila 1922. Godine 1933., morala je napustiti učiteljsko mjesto u Münsteru zbog nacističkog dekreta koji nije dopuštao prisutnost Židova na visokim školama. Te je godine ušla u karmelićanski samostan u Kelnu, gdje je nastavila pisati svoje teološke radove. Godine 1938., nakon Kristalne noći, pobjegla je sa svojom sestrom Rosom u nizozemski samostan. Nakon što je biskupovo pismo osude nacista izišlo u javnost, uhićena je. (...) Umrla je u Auschwitzu 9. kolovoza 1942." 130244 MET oct 98