RIM, 12. listopada (Hina/AR) - Uvođenje demokracije u Hrvatskoj omogućilo je razvoj dobrih odnosa između države i Crkve, rekao je Ivan Pavao II. novom hrvatskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, Marijanu Šunjuću, koji mu je u
ponedjeljak predao vjerodajnice.
RIM, 12. listopada (Hina/AR) - Uvođenje demokracije u Hrvatskoj
omogućilo je razvoj dobrih odnosa između države i Crkve, rekao je
Ivan Pavao II. novom hrvatskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici,
Marijanu Šunjuću, koji mu je u ponedjeljak predao vjerodajnice.
#L#
Šunjić je drugi hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici.
On je u ime hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i cijelog
hrvatskog naroda čestitao Papi 20-tu obljetnicu pontifikata (16.
listopada 1978. Karol Wojtyla je izabran za Papu).
Ivan Pavao II. je još jednom istaknuo kako ga je snažno dojmilo
nedavno pastirsko putovanje u Hrvatsku, te da je "s radošću
proglasio blaženim slavnoga sina Hrvatske i vjernoga pastira
Crkve, kardinala Alojzija Stepinca.
Ivan Pavao II. je rekao da je hrvatski narod još jedanput znao
očitovati ne samo svoju vjeru i postojanu odanost Katoličkoj crkvi,
nego i "svoje dostojanstvo i životnost svoje kulture, što je
pridonijelo da apostolsko putovanje poprimi posebno duboko
značenje". Papa je pohvalio požrtvovnost hrvatskih crkvenih i
državnih vlasti u organizaciji apostolskog putovanja.
"Hrvatska sada, nakon patnji koje je proživjela u godinama
nedavnoga rata, uživa veliki dar mira. Želim iz dna srca da se ta
temeljna vrijednost može iz dana u dan sve više učvršćivati i
konačno proširiti na sve narode europskoga jugoistoka, pozvane
živjeti u uzajamnom poštivanju, u iskrenom dijalogu i u međusobnoj
suradnji. Vaša zemlja i dragi narodi srednje i istočne Europe nisu
više nakon raspada komunističkog totalitarizma odijeljeni od
velike obitelji ostalih europskih naroda. Nakon desetljeća velikih
patnji, Gospodar je povijesti, na pragu trećega tisućljeća, tim
narodima darovao dragocjeno dobro slobode. Stoga je posve
razumljiva i pravedna težnja da se ponovno, ravnopravno s drugim
narodima, uključe u postupak izgradnje zajedničkoga doma,
pružajući tomu povijesnom pothvatu vlastiti duhovni, moralni i
kulturni doprinos", rekao je Papa i naglasio važnost da temelji te
zgrade budu postavljeni na stijeni kršćanskih vrijednosti.
Izrazio je nadu da se pučanstva u tim zemljama neće razočarati u
svojim očekivanjima, jer "njima je danas, bilo na gospodarskom i
društvenom području bilo pak na kulturnom i političkom, potrebna
iskrena i velikodušna potpora u svladavanju teškoća, koje su
ostatak prijašnjih totalitarističkih režima. Danas je nakon dugih
godina diktatura i bolnih iskustava nasilja, kojima su bila
izvrgnuta pučanstva u tamošnjim krajevima, potrebno više truda da
bi izgradili pravu demokraciju po mjeri čovjeka. Da bi demokracija
bila uistinu takva ne može zanemarivati etičke pretpostavke koje
izviru iz istine o čovjeku što se može otkriti istražujući zdravim
razumom. Demokracija mora posebno voditi računa o svim opsezima
ljudskoga bića, počevši od duhovnoga i vjerskoga. Jedino se za
demokraciju, koja ljudsku osobu stavlja u središte svega svojeg
političkog, gospodarskog, društvenog i kulturnog zauzimanja, može
reći da u potpunosti poštuje dostojanstvo vlastito ljudskomu biću.
Ona pak kao takva ne može ne promicati obitelj, temeljnu stanicu
drštva, niti može ne posvećivati pozornost dužnostima koje
proizlaze iz solidarnosti s najslabijim slojevima društva. Sažeto
rečeno, cilj prema kojemu mora težiti svako ljusko društvo je
demokracija odgovornosti i suodgovornosti, koja promiče
blagostanje svih društvenih slojeva, s točno određenim pravima i
dužnostima svakoga pojedinog građanina. Idući tim putem Hrvatska
će biti u stanju pružiti poseban doprinos demokratskomu rastu i
stabilnosti u regiji te u njoj i na cijelome kontinentu promicati
stalni ljudski, građanski i duhovni napredak", rekao je Ivan Pavao
II.
Papa je zatim rekao da je Hrvatska, koja "pripada starim europskim
nacijama", suočena s nelaganim izazovima sadašnjeg trenutka, ali
da svojem stanovništvu nastoji ulijevati nadu "jasnim činima
solidarnosti s najsiromašnijima i zapostavljenima. To je naime put
koji vodi u budućnost". Ivan Pavao II. je zatim istaknuo da je
uvođenje demokracije u Hrvatsku dovelo do razvitka dobrih odnosa
između Države i Crkve, što je "potvrđeno i uspostavom diplomatskih
odnosa između Svete Stolice i Hrvatske, te sklapanjem četiri
posebna ugovora, od kojih su tri zaključena u prosincu 1996. a
četvrti je potpisan prošloga petka. Nedvojbeno je da će ti ugovori
dati novi poticaj međusobnom sporazumijevanju, olakšavajući
uvijek sve bolju suradnju između državnih i crkvenih ustanova, u
skladu s vlastitim područjima djelovanja svake pojedine strane na
korist svih hrvatskih građana".
Crkva i Država služe "jednome te istome čovjeku i obje djeluju u
njegovu korist, svaka u svojim granicama. Potrebno je zbog toga da
znaju surađivati na područjima na kojima se njihova djelovanja
isprepliću, trežeći međusobni dogovor kako bi bile u stanju
djelotvorno, u posvemašnjemu poštivanju samostalnosti i
zajedničkih područja djelovanja, odgovoriti na zakonita
očekivanja građana, koji su u većini katolici. Građansko će društvo
i Crkva, koja je u Hrvatskoj, u svojemu zajedničkom hodu moći
ispisivati značajne stranice povijesti naroda, čiji stari korijeni
sežu u plodno tlo kršćanskih vrijednosti", rekao je Papa.
Šunjić je naglasio čvrstu povezanost Hrvata i Svete Stolice, te se
još jednom zahvalio na potpori Vatikana i Pape osobno u procesu
uspostave i priznavanje neovisnosti Hrvatske.
(Hina) ar rb
121436 MET oct 98