SARAJEVO, 8. listopada (Hina) - Priča o ratu unutar bošnjačkih policijsko-sigurnosnih struktura što ju je svojim pisanjem otvorio sarajevski magazin "Slobodna Bosna" dobija sve zanimljiviji zaplet.
SARAJEVO, 8. listopada (Hina) - Priča o ratu unutar bošnjačkih
policijsko-sigurnosnih struktura što ju je svojim pisanjem otvorio
sarajevski magazin "Slobodna Bosna" dobija sve zanimljiviji
zaplet.#L#
Nakon brojnih javnih prozivanja predsjedatelj Predsjedništva BiH
Alija Izetbegović očitovao se o ovim sukobima stajući na stranu
sadašnjeg direktora Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID)
Kemala Ademovića i odbacujući njegovu odgovornost u slučaju
obračuna među različitim sigurnosnim strukturama.
Ukratko, trojica bivših agenata AID-a, osuđenih na dugogodišnje
zatvorske kazne zbog otmice i pokušaja ubojstva Nedžada Herende za
kojega se pretpostavlja da je bio članom tajne policijske postrojbe
"Ševe" koja se obračunavala s "unutarnjim" neprijateljima,
objavila su kako u zatvoru sjede samo zato što su postupali po
Ademovićevim zapovjedima.
Nakon Izetbegovićeva očitovanja, jedan od trojice osuđenih Edin
Garaplija obratio mu se otvorenim pismom koje je objavilo
sarajevsko "Oslobođenje".
Neobično oštrim tonom i bez ikakve snishodljivosti (u cijelom pismu
Garaplija Izetbegovića oslovljava sa "ti Alija") bivši tajni agent
optužio je bošnjačkog političkog lidera da obmanjuje javnost i širi
neistine.
Garaplija podsjeća Izetbegovića kako je o svim potankostima u vezi
sa "slučajem Herenda" bio informiran još u ljeto 1996. godine, a ne
u ožujku ove, kako je javno tvrdio, te da su za svo to vrijeme
trojica zatvorenih pripadnika AID-a bili izvrgnuti "najgnusnijim
metodama psihičkog pritiska" tijekom istrage.
Garaplija također navodi kako su njih trojica s Izetbegovićem
kontaktirali preko njegovog sina Bakira kojega i "Slobodna Bosna"
opisuje kao osobu u bliskim vezama sa sigurnosnim strukturama iako
ne obnaša nikakvu dužnost koja bi to opravdavala (direktor
sarajevskog Zavoda za izgradnju grada).
Posebno povjerenstvo formirano kako bi istražilo cijeli slučaj još
1996. potvrdilo je Ademovićevu umiješanost u otmicu Herende.
Garaplija pita Izetbegovića nije li taj nalaz svjesno zanemaren jer
bi njegovo prihvaćanje značilo i odgovornost onoga koji je
Ademovića postavio za prvog čovjeka AID-a.
Opisujući Ademovića kao "kopile koje nikada nije priznalo da je to
što jest", Garaplija ističe da je direktoru AID-a također dopušteno
da vrši pritske na sud i time utječe na potvrdu nepravedne presude,
pa sada trojica osuđenih nemaju drugog izbora nego tražiti zaštitu
od međunarodnih organizacija.
"To što ti ističeš da se nikada nisi miješao u rad pravosudnih
organa dovelo je do svog ovog jada i bijede koje sam se nagledao
boraveći ove dvije godine u zatvoru. Ovdje, Alija, nema ni jednog
tvog lokalnog moćnika, ratnog profitera niti istinskog ratnog
zločinca", piše Garaplija bosanskom predsjedniku. On mu poručuje
da nikada neće odustati od borbe za dokazivanje nedužnosti te da ga
je odavno prestao smatrati velikim i nepogrešivim kakvim ga je
držao 1992. godine.
Priča o policijsko-političkim urotama u Bosni odmah nakon ovoga
dobila je i nastavak.
Sefer Halilović, nekadašnji načelnik Glavnog stožera Armije BiH,
Međunarodnom sudu u Den Haagu podnio je privatnu tužbu za ratne
zločine.
Halilović, za kojega je upravo Garaplija rekao da je bio jednom od
planiranih žrtava djelatnosti postrojbe "Ševa" te da je Herenda
priznao kako je na njega organiziran neuspjeli atentat, podnio je
prijave protiv sedam nekadašnjih visokih dužnosnika MUP-a i Armije
BiH.
Među njima su general Fikret Muslimović, nekadašnji šef uprave
vojne sigurnosti, zatim ministar unutarnjih poslova Bakir
Alispahić te Enver Mujezinović, Jusuf Jašarević, Herenda i
stanoviti Populovski.
Halilović u prijavi navodi da su "Ševe" odgovorne za pripremanje
njegove likvidacije pri čemu je ubijena njegova supruga i njezin
brat.
Herenda je tijekom ispitivanja, što su ga nad njim obavili
Garaplija i druga dvojica sadašnjih osuđenika, izjavio kako je u
Halilovićev stan podmetnut eksploziv, a da se pokušalo prikazati
kako je stan pogođen navođenom raketom.
Na vijest o Halilovićevoj tužbi žestoko je reagirao moćni ratni
ministar policije i prvi direktor AID-a Alispahić.
"Ne može se svako ubojstvo, pa tako ni ubojstvo Halilovićeve žene i
njezinog brata, smatrati ratnim zločinom... Neka se provede
istraga i neka se utvrdi radi li se o ubojstvu ili pogibiji i koliko
sam ja umiješan u sve to", rekao je Alispahić za sarajevski "Dnevni
avaz".
Svi stari računi očevidno još nisu sređeni.
(Hina) rm sb
090351 MET oct 98