ZAGREB, 8. listopada (Hina) - Hrvatski ekonomisti i znanstvenici okupljeni u Hrvatskom razvojnom forumu (HRF) zatražit će od Sabora Republike Hrvatske uvođenje instituta "saslušanja eksperata" prije donošenja važnih gospodarskih i
političkih odluka, kao što to ima Kongres Sjedinjenih Američkih Država i mnogih drugih zemalja razvijene demokracije, a radi zaustavljanja razaranja privrede i društva Hrvatske, rekao je dr. Branko Horvat na današnjoj prvoj raspravi HRF-a posvećenoj ekonomskoj i razvojnoj politici Hrvatske.
ZAGREB, 8. listopada (Hina) - Hrvatski ekonomisti i znanstvenici
okupljeni u Hrvatskom razvojnom forumu (HRF) zatražit će od Sabora
Republike Hrvatske uvođenje instituta "saslušanja eksperata"
prije donošenja važnih gospodarskih i političkih odluka, kao što to
ima Kongres Sjedinjenih Američkih Država i mnogih drugih zemalja
razvijene demokracije, a radi zaustavljanja razaranja privrede i
društva Hrvatske, rekao je dr. Branko Horvat na današnjoj prvoj
raspravi HRF-a posvećenoj ekonomskoj i razvojnoj politici
Hrvatske. #L#
Prema njegovim riječima, nacionalni program razvoja Hrvatske mora
sadržavati i ostvariti tri važna strateška cilje: punu
zaposlenost, punu demokraciju (političku, socijalnu i ekonomsku),
te brzi gospodarski razvoj.
Umjesto toga, danas u Hrvatskoj imamo najdublju gospodarsku krizu
koja prijeti slomom. Po ocjeni sedamdesetak ekonomista i
znanstvenika, koji su se okupili na današnjem forumu, u krizi je
poduzetništvo, nerazvijena je uloga tržišta, prisutna je
politizacija ekonomije uz stalni rast socijalnih konflikata, u
krizi je i stvaralaštvo i proizvodnja. Restrukturiranje nije
učinkovito provedeno, a Hrvatska i dalje nema nacionalnu
strategiju razvoja gospodarstva, kao ni regionalnu politiku
razvoja.
Iako su realne procjene ekonomista da će bruto domaći proizvod
(BDP) rasti do kraja godine za 3,4 posto, profesor sa zagrebačkog
Pravnog fakulteta dr. Boris Nikić naglasio je da se gospodarski
rast bazira ponajviše na domaćoj potrošnji. Pri tome javni sektor
raste brže od industrijskog, troškovi rada brže od proizvodnosti
rada, a javni rashodi brže od stvarnih prihoda.
Središnja država, prema njegovim riječima, od 1995. do 1998. godine
bilježi prosječne stope rasta svojih rashoda za 19 posto, a
konsolidirana država za 17 posto. Istodobno su investicije u istom
razdoblju u, primjerice, prerađivačku industriju, na razini
amortizacije.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić
naglasio je da se, po sindikalnim procjenama, broj izgubljenih
radnih mjesta kreće od nekoliko stotina tisuća godišnje do 800
tisuća radnih mjesta od 1990. do 1998. godine. Iako je, prema
službenim statistikama, stopa nezaposlenosti od 14 do 18 posto, po
sindikalnim procjenama, ona se kreće između 22 i 35 posto, dok je u
pojedinim regijama, kao što je, primjerice, Podunavlje, stopa
nezaposlenosti veća od 85 posto.
Kod nas, ističu sindikalisti, nije određena službena crta
siromaštva niti egzistencijalni minimum, dok je socijalni minimum
za one koji nemaju nikakvih prihoda 350 kuna mjesečno.
Porezni stručnjak Pravnog fakulteta dr. Ljube Jelčić istaknuo je da
nije istina kako "struka" nije na vrijeme reagirala prije uvođenja
poreza na dodanu vrijednost (PDV), no njezino je mišljenje
marginalizirano i pasivizirano.
Od svih zemalja Europske unije i CEFTE, jedino Bugarska, prema
njegovim riječima, ima jednu stopu PDV-a i Hrvatska se očigledno
ugledala na nju. Danska, koja se često spominje kao naš uzor, uz
jednu stopu PDV-a, ima i nultu, a uz taj porez još četrdesetak
različitih poreza na promet.
U porastu je nelikvidnost tvrtki, banaka i same države, procjenjuje
financijski analitičar dr. Guste Santini. Analizirajući kamatne
stope, on je prognozirao njihov daljnji rast. Banke i druge
financijske institucije i danas plaćaju kroz linearno visoku
obveznu rezervu državi 41 posto "poreza na depozite", a Hrvatska
narodna banka drži 30 posto ukupne aktive hrvatskog bankarskog
sustava.
Inače, Hrvatski razvojni forum je osnovan nedavno na incijativu
Razvojno istraživačkog centra Zagreb, Centra za ekonomska
istraživanja i Centra za ekonomsku i razvojnu politiku Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu, a uz pomoć Hrvatske udruge poslodavaca,
Hrvatskog društva ekonomista, hrvatskih sindikata, te Akademije za
tehničke znanosti Hrvatske. Cilj je HRF-a, koji je nestranački
forum asocijacija i institucija, osmišljavanje politike razvoja
Hrvatske, stvaranje gospodarske burze ideja i projekata,
predočavanje potencijala županija, obrazovanje u gospodarstvu i
prenošenje međunarodnih iskustava, naglasio je voditelj današnje
prve rasprave HRF-a dr. Mate Crikvenac.
(Hina) js sbo
081516 MET oct 98