BBC 7. X. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 7. X. 1998. Rusi su opskrbili Srbe s osuvremenjenim projektilima zemlja-zrak kojima bi mogli ugroziti NATO-ove zrakoplove bude li zračnih udara, čitamo na naslovnoj stranici 'The Timesa', tekst pod naslovom 'Srpski projektili prijete NATO-ovim mlažnjacima'. Čekajući NATO- ovo bombardiranje, s obzirom da je predsjednik Milošević opetovano odbio ispuniti zahtjeve Vijeća sigurnosti, britanski obrambeni analitičari upozoravaju kako se srpski novi obrambeni sustav ima ozbiljno shvatiti. Nije jasno jesu li Srbi došli do nove opreme redovnim ili ilegalnih kanalima, no čini se kako su uspjeli osuvremeniti rakete SAM-6 sustava u brzo oružje s većim dometom. Uz to, obavještavaju dalje londonski analitičari 'The Times', Srbi su uspjeli integrirati svoj zračni i obrambeni sustav s onim u republici srpskoj, što bi im moglo osigurati daleko ranije upozorenje o NATO-ovim napadima. Iako je plan Sjevernoatlantskog saveza predviđao da bi prvi val bombardera i tomahawk projektila trebao uništiti srpski obrambeni sustav, osuvremenjene SAM-6 je daleko teže neutralizirati, riječ je o pokretnim sustavima. Osim osam SAM-6 sustava, Srbi, prema istim izvorima, imaju 24 SAM-2, 16 SAM-3 i 60 SAM-6,7,9,13,14,16 sustava. Srpsko zrakoplovstvo raspolaže s 47 MIG-ova 21 i 15 MIG-ova 29, tako barem, prema naslovnoj stranici 'The Timesa', izgleda inventura srpskih snaga koje prijete NATO-u. Napad NATO-ovih zrakoplova vjerojatno bi započeo udarima američkih krstarećih projektila, koji bi neutralizirali srpske zemlja-zrak obrambene sustave, čitamo u 'The Guardianu'. Projektile bi vjerojatno ispalila podmornica američke VI. flote iz Jadranskog mora. Na karti koju prilaže ovaj list jasno su kao mete tih napada označena postrojenja pokraj Beograda, Niša i Zrenjanina. Potom bi uslijedili tornado lovci koji bi obavili procjenu uspješnosti prvog vala. Za zračne napade NATO bi upotrijebio svoje baze u Italiji Aviano i Goia del Cole, a zrakoplovi koji bi uzlijetali iz Aviana zaobilazili bi hrvatski i bosanski zračni prostor. U glavne zračne udare bili bi uključeni bombarderi F-16 i F-18, te tornado i Harrieri. Nakon tog vala uslijedilo bi još jedno izviđanje, te shodno njemu odluka o potrebitosti dodatnih zračnih udara. Kopnene snage, nastavlja 'The Guardian', koje bi bile poslane nakon padobranskih postrojbi, bi za transport koristile i Hercule zrakoplove. Na kraju dolaze kontingenti kopnenih snaga koji bi nadgledali provedbu eventualno dogovorenog primirja. Drugo je pitanje koliko je sve to izvedivo te postoji li politička potpora NATO-ovim planovima. 'The Guardian' ističe kako je od članica Sjevernoatlantskog saveza jedino prosrpska Grčka oštro protiv bilo kakve vojne akcije. Španjolska i Italija ne pokazuju potrebnu količinu entuzijazma, no spremne su, ne pokori li se Srbija na zadovoljavajući način Ujedinjenim narodima, progutati svoje dvojbe i slijediti velike igrače, poput Francuske i Njemačke, u pružanju potpore još većim igračima Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji, smatra 'The Guardian'. No, NATO-ov je najveći problem, čini se, Rusija, koja je jučer prkosno zaprijetila Zapadu vetom za pokušaj odobravanja vojne intervencije na Kosovu, čitamo u 'The Daily Telegraphu'. Bez obzira blefira li Moskva ili ne, predsjednik Jeljcin upozorio je zapadni savez da će upotreba sile rezultirati ozbiljnim međunarodnim posljedicama, zlokobno ne elaborirajući na što je točno mislio. U potpunosti marginaliziran u zemlji u kojoj je predsjednik, Boris Jeljcin je očito zgrabio sukob na Kosovu kao priliku da vrati nešto od svoje izgubljene vjerodostojnosti. Nakon tjedana potpune pasivnosti, on je u 48 sati telefonom zvao glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Kofi Annana, predsjednika Clintona, novog njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, predsjednika Chiraca, kako bi se zalagao protiv vojne intervencije na Kosovu. No, ne promijeni li Zapad ruski stav u sljedeća dva dana, vjerojatno ponudom o dodatnoj financijskoj pomoći, nagađa 'The Daily Telegraph', pred njime je teška odluka. Ili će NATO morati odustati od svojih glasnih i slikovitih prijetnja zračnim udarima, ili će ih morati izvesti bez kišobrana rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Naravno, ova druga opcija bremenita je problemima. Od 16 članica, 'The Daily Telegraph' tvrdi kako je najmanje njih pet izrazilo ograde od zakonitosti takvog poteza, a usput sve odluke NATO mora donijeti konsenzusom. Osim toga, takav bi potez dodatno napeo odnose s Rusijom, koji su tako i tako vrlo osjetljivi, s obzirom da se NATO sprema primiti Poljsku, Mađarsku i Češku. Sve u svemu, ovakva situacija nudi Rusiji priliku da upotrijebi ono malo diplomatske težine koja joj je ostala nakon sramote izazvane valutnom krizom u kolovozu, zaključuje 'The Daily Telegraph'. (BBC) 080243 MET oct 98