JAVNA RASPRAVA "KAKAV NAM 'VIJENAC' TREBA?"

ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Aktualna problematika odnosa između uredništva "Vijenca", dvotjednika za književnost, umjetnost i znanost i njegova izdavača - Matice hrvatske večeras je javno raspravljena u Hrvatskom novinarskom društvu (HND) u Zagrebu. Poziv na javnu raspravu "Kakav nam 'Vijenac' treba?", kojoj su se i odazvali brojni djelatnici u kulturi i znanosti, uputilo je uredništvo "Vijenca". Razlog su odluke Predsjedništva Matice hrvatske o "prekidu profesionalne suradnje" s izvršnim urednicima "Vijenca" Marijom Bošnjakom i Brankom Matanom i odustajanje od objavljivanja knjige Branka Matana "Domovina je teško pitanje". #L# Potpora kolegama Bošnjaku i Matanu na samom je početku "došla" od predsjednika Sindikata novinara Hrvatske Dragutina Lučića-Luce i glavne urednice "Vijenca" Andreje Zlatar. Javnu solidarnost, uz ocjenu da je postupak Predsjedništva Matice hrvatske prema dvojici izvršnih urednika "Vijenca" potpuno neprijemeren značaju i ugledu Matice, očitovala je većina sudionika u raspravi. Ali, podsjetio je Ivo Žanić, Matica hrvatska ima formalno pravo na smjenu urednika i glavne urednice, spomenuvši da je za petak, 9. listopada, najavljen sastanak Matice hrvatske s problematikom "Vijenca" kao jedinom točkom. Polazno pitanje - kakav nam "Vijenac" treba, u raspravi je potaknulo dosta pitanja i stajališta o njegovu izdavaču - Matici hrvatskoj. Tako je, na primjer, Josip Šentija ustvrdio da "vrlo visoka frekvencija sukoba oko 'Vijenca' traži pravu dijagnozu i postavlja glavno pitanje - kakva je orijentacija Matice hrvatske?". Sukob oko "Vijenca", drži Šentija, "sukob je političkog i kulturnog, ali s neobičnim paradoksom, jer u ovom slučaju 'Vijenac' predstavlja svijet kulture i znanosti, a Matica ovdje 'figurira' kao čimbenik koji u sebi objedinjuje sve suprotno, što je žalosno za ustanovu kao što je Matica hrvatska". Matica hrvatska nije ničije vlasništvo, premda su sve vlasti "išle" za tim da steknu kontrolu nad Maticom, istaknuo je Boris Maruna, svojedobno glavni urednik "Vijenca". Za Marunu, polovica vrijednosti "Vijenca" je njegovo ime i ono se ne smije mijenjati, a i "Vijenac" treba ostati onakav kakav jest, budući da ne može biti bolji. Jer, rekao je Maruna, "'Vijenac' je ogledalo onih koji danas u Hrvatskoj nastoje misliti slobodno". "Vijencu" je zapravo učinjena velika usluga jer konačno ima mogućnost postati neovisan, a ne biti novine s autocenzurom, istaknuo je Ivo Banac. Za Banca, sadašnji je "Vijenac" dobar zbog preglednosti u stručnim recenzijama, ali bi mogao biti još i bolji kada postane neovisan. Banac predlaže i promjenu naziva novina, a misli i da uredništvo ne treba strahovati zbog financijske situacije jer, istaknuo je, "financijski će se izvori pronaći". Vjeran Zuppa misli da početno pitanje treba preoblikovati u - treba li hrvatskoj kulturi jedno "Hrvatsko slovo"?. Za njega bi pak, ukidanje "Vijenca" bio još jedan udarac na hrvatsku kulturu, koja, ocijenio je Zuppa, "još uvijek postoji, na iznenađenje mnogih". Slaven Letica je ocijenio da se radi o strukturalnom sukobu između jedne stare institucije koja se nije znala prilagoditi novim okolnostima i koja se ponaša "poput Pećke patrijaršije u Otomanskom carstvu" i onih koji žele da "Vijenac" budu novine za treće tisućljeće". Glavna urednica Andrea Zlatar upozorila je na "mentalnu represiju" kojoj je izloženo uredništvo "Vijenca", rekavši da izdavaču - Matici hrvatskoj, treba dati na znanje da ne može raditi ono što radi. Uredništvo "Vijenca" večeras nije pokrenulo potpisivanje peticije, već će o tome odlučiti, kako je najavila gospođa Zlatar, nakon rasprave što će se u petak održati u Matici hrvatskoj. (Hina) ip dd 080004 MET oct 98