LJUBLJANA, 7. listopada (Hina) - Prema ljestvici gospodarske uspješnosti koje objavljuje mjesečna revija Euromoney, Slovenija gubi nekadašnje komparativne prednosti u odnosu na druge tranzicijske države.
RIZIKA
LJUBLJANA, 7. listopada (Hina) - Prema ljestvici gospodarske
uspješnosti koje objavljuje mjesečna revija Euromoney, Slovenija
gubi nekadašnje komparativne prednosti u odnosu na druge
tranzicijske države. #L#
Na najnovijoj upravo objavljenoj ljestvici poslovnog rizika
zauzela je 38. mjesto, samo jedno manje od lanjske pozicije, ali su
joj se jako približile Madžarska, Poljska i Češka.
Pravi alarm izazvao je međutim ovih dana u Ljubljani podatak da je
Slovenija dobila vrlo loše ocjene u pogledu pokazatelja kreditne
sposobnosti, pa joj je tako u kategoriji neotplaćeni ili
reprogramirani dugovi ocjena sa lanjskih 9,55 smanjena na 0,43.
Ministarstvo financija upozorava da je riječ o grešci na koju su već
upozorili spomenutu reviju i da su pogrešku priznali.
Bilo kako bilo, slovenski premijer Janez Drnovšek upozorio je
prilikom donošenja ovogodišnjeg proračuna da će se Slovenija u
idućoj godini zbog očekivanih pogoršanja krteditnih uvjeta
izazvanih globalnom financijskom krizom manje zaduživati na
svjetskom tržištu. Umjesto uzimanja planiranog kredita od 250
milijuna USD raspisivanjem dolarskih obveznica ministarstvo
financija objavilo je ovih dana da će se zadužiti kod domaćih banaka
za potrebe financiranja proračuna za 1999. godinu.
Slovenski premijer Janez Drnovšek izjavio je na konferenciji za
tisak u srijedu da unatoč svjetskoj financijskoh krizi vlada neće
smanjivati svoje ocjene o ekonomskom rastu od 4 posto u idućoj
godini i da je financijsko stanje stabilno jer su devizne rezerve
države veće od obveza, a tekuća platna bilanca još uvijek
pozitivna. Drnovšek navodi da svjetska financijska kriza neće
imati negativnih učinaka na Sloveniju, osim ako ne bi došlo do
dramatične recesije u zapadnoj Europi. To je međutim u očitom
nesuglasju s izjavama guvernera središnje banke Franca Arhara. On
je pred donošenje proračuna upozorio na negativne posljedice
višegodišnjeg pristajanja na deficit državne blagajne i rekao da će
se kriza sigurno odraziti i u Sloveniji. Arhar je isto ponovio i na
zasjedanju Svjetske banke u Washingtonu ovih dana, kamo je
otputovao s ministrom financija Mitjom Gasparijem. Konzervativni
guverner već je osam godina na svom položaju i u čestim polemikama s
Drnovšekom. Unatoč nekadašnjim kritikama da je vodio lošu politiku
tečaja domaće valute i da je beskamatnim depozitima za kredite i
uvođenjem tutorskih računa obeshrabrivao moguće strane
investitore, sada mu se priznaje da je jedan od zaslužnijih što je
država izbjegla "vrući novac" koji se prije nekoliko godina nudio.
U slovenskim restrukturiranim poduzećima danas je samo oko 10 posto
stranog kapitala, što ne može dovesti do paničnog pada vrijednosti
vrijednosti gospodarstva u vrijeme globalnih turbulencija.
(Hina) fl sv
072158 MET oct 98