SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 7. listopada (Hina) ZAGREB - Spomenka Cek, veleposlanica RH pri Misiji UN-a u Ženevi, izvijestila je u srijedu Izvršni odbor UNHCR- a o napretku procesa dvosmjernog povratka i pozitivnim mjerama koje je Vlada RH poduzela za ubrzavanje tog procesa, izvijestila je Hrvatska misija pri UN-u u Ženevi. Veleposlanica Cek je na 49. zasjedanju tog odbora rekla da su prihvaćanjem Programa povratka uklonjene pravne prepreke za nesmetano odvijanje procesa dvosmjernog povratka. Ona je napomenula da je problem više od 100.000 izbjeglica iz BiH za Hrvatsku i dalje aktualan te da on izmiče pažnji međunarodne zajednice. U priopćenju Hrvatske misije se napominje da je spomenut i potencijalni problem izbjeglica s Kosova koje bi, kako je napomenuto, mogle potražiti slonište kod obitelji izbjeglih u Hrvatsku početkom sukoba u bivšoj Jugoslaviji. PODGORICA - Ni jedan od četiri člana jugoslavenskoga izaslanstva iz Crne Gore neće u petak ići u Beograd na nastavak pregovora stručnih ekipa SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u vezi s rješavanjem spornog pitanja Prevlake, javila je danas podgorička agencija Montena-fax. Razlog tome je raniji zaključak vlade Crne Gore o zamrzavanju sudjelovanja predstavnika te republike u izaslanstvu SRJ jer savezna administracija nije udovoljila bezuvjetnom zahtjevu vlade Crne Gore, da se u dnevni red pregovora u Beogradu uvrsti i otvaranje graničnoga prijelaza Debeli brijeg, na granici između Crne Gore i Hrvatske. ZAGREB - Tužitelj na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću započeo je ovoga tjedna protuispitivanje svjedoka Slavka Marina, bivšeg načelnika za operativu u Blaškićevu stožeru u Vitezu, nastojeći dovesti u sumnju svjedokove tvrdnje da su ustroj i obučenost HVO-a u Srednjoj Bosni bili loši kao i da u Srednjoj Bosni nije bilo pripadnika HV-a. Nastojeći dokazati da je HV bio nazočan u Srednjoj Bosni, tužitelj Gregory Kehoe predočio je Blaškićeve zapovijedi u kojima on nalaže podređenim postrojbama u Operativnoj zoni Srednja Bosna da vojnici skinu s uniformi oznake HV-a te nalaže u travnju 1993. godine da mu se podnesu podaci o pripadnicima HV-a u postrojbama HVO-a. Svjedok Marin je odgovorio da je u tim zapovijedima Blaškić samo prenio zapovijed Glavnog stožera HVO-a koju su imale proslijediti sve operativne zone. Svjedok je kazao da je tada potvrđeno da u Srednjoj Bosni nije bilo časnika i postrojba HV-a i ponovio tvrdnju iz glavnog iskaza da su oznake HV nosili građani BiH koji su sudjelovali u obrani Hrvatske, a potom su se vratili kući kad je u BiH izbio rat i zbog prestiža su nastavili nositi odore s oznakama HV-a. Nobilo ocjenjuje da bi protuispitivanje brigadira Marina moglo trajati do početka sljedećeg tjedna. ZAGREB - Predsjednica ICTY-a Gabrielle Kirk McDonald potvrdila je proširenu optužnicu protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza i oni će se 14. listopada izjasniti osjećaju li se krivima za optužbe, izvijestio je u srijedu ICTY. McDonald je 30. rujna prihvatila promijenjenu optužnicu koju je predstavio Ured tužitelja ICTY-a i u kojoj se proširuje razdoblje na koje se odnosi optužnica, specificiraju se položaj i dužnosti optuženika i u kojoj su dodatno precizirane optužbe o progonu i etničkom čišćenju Bošnjaka u Lašvanskoj dolini. Dario Kordić i Mario Čerkez se u novoj optužnici terete svaki u 22 točke, dok se u prvobitnoj Kordić teretio u 13, a Čerkez u 10 točaka. Prva optužnica (predmet 'Lašvanska dolina') protiv Kordića i Čerkeza podignuta je u studenome 1995. godine i na njoj je bilo ukupno šest optuženika. Dvojici optuženika, Tihomiru Blaškiću i Zlatku Aleksovskom, sudi se odvojeno od ostalih, dok su optužbe protiv Ivana Šantića i Pere Skopljaka povučene u prosincu 1997. godine. DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), sa sjedištem u Den Haagu, optužio je u srijedu jugoslavenske vlasti da ometaju djelovanje ICTY-a na Kosovu, pozvavši ih pritom da razmotre to svoje stajalište. Vlasti SRJ nedavno su odbile vize za posjet Kosovu ekipi istražitelja Suda, navodi se u priopćenju glavne tužiteljice ICTY- a, kanadske sutkinje Louise Arbour. Jugoslavensko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je službeno stajalište SRJ o Sudu i Kosovu, a prema kojem ICTY nije ovlašten voditi istragu u toj jugoslavenskoj pokrajini niti će mu to biti dopušteno. SRJ drži da istražna djelovanja na Kosovu predstavljaju kršenje suvereniteta Jugoslavije te napominje da će istražitelji moći doći na Kosovo ali neće smjeti provoditi istrage. SRJ je zaprijetila da bi, ako se istrage nastave, mogla preispitati svoju sadašnju suradnju sa ICTY-jem, a posebice sporazum o postojanju tužiteljeva Ureda za vezu u Beogradu. VARŠAVA - Organizacija za Europsku sigurnost i suradnju (OESS) odbacila je poziv Beograda da pošalje misiju za utvrđivanje činjenica na Kosovo, izjavio je u srijedu poljski ministar vanjskih poslova Bronisaw Geremek. "Ne vidim kako mogu prihvatiti poziv da idem u Beograd", rekao je Geremek, koji trenutačno predsjedava OESS-om. "Poziv koji smo dobili je razočaravajući", dodao je. Geremek je objasnio kako je OESS bio spreman poslati misiju, da je SRJ pokazala minimum dobre volje. Međutim, u pozivu iz Beograda stajalo je da misija OESS-a treba ustvrditi "pozitivnu evoluciju" stanja na Kosovu, a to je, kako je rekao Geremek, bilo neprihvatljivo. Beograd je u utorak službeno pozvao OESS da pošalje misiju na Kosovo kako bi provjerila povlačenje srbijanskih snaga sigurnosti iz te pokrajine. SARAJEVO - Upravni odbor Vijeća za provedbu Daytonskog sporazuma odlučio je predložiti da se mandat Ureda Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu u sadašnjem obliku produži najmanje do kraja 1999. godine, priopćeno je danas u Sarajevu. Nakon sastanka Upravnog odbora, koji je jučer zasijedao u glavnom gradu BiH i čiji su se članovi danas po prvi puta sastali s trojicom novoizabranih članova državnog Predsjedništva, iz Westendorpova ureda danas je objavljeno kako će formalni prijedlog za produženje mandata Visokog predstavnika biti podnesen Vijeću za provedbu Mirovnog sporazuma. Vijeće se treba sastati u Madridu 15. i 16. prosinca. Upravni odbor na redovitom mjesečnom sastanku dao je i punu potporu ovlastima Visokog predstavnika koje su mu date na sastanku posvećenom provedbi Daytonskog sporazuma što je krajem prošle godine održan u Bonnu. PARIZ - Francuska je u srijedu opovrgnula da je sastanak Kontaktne skupine otkazan zbog neslaganja među članovima, objasnivši da je prerano za sastanak. "Sastanak je potreban, ali treba pričekati dok ne bude dovršena misija američkog izaslanika za Kosovo Richarda Holbrooka i druge inicijative u tijeku. Nije riječ o neslaganjima", priopćeno je iz francuskog ministarstva vanjskih poslova. Kontaktna skupina (Sjedinjene Države, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija) trebala se sastati u četvrtak radi posljednjeg pokušaja za izbjegavanje vojne intervencije NATO-a na Kosovu. Velika Britanija najavila je da se sastanak neće održati, čime su otvorena nagađanja da se članice ne slažu o sljedećem koraku. BEČ - Austrijski ministar vanjskih poslova Wolfgang Schuessel predložio je u srijedu jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću program rješenja kosovske krize u tri točke. Schuessel je iznio prijedlog i novinarima nakon završetka sastanka s izaslanikom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i EU u pregovorima između Beograda i kosovskih Albanaca Felipeom Gonzalesom. Prijedlog predviđa trenutačan povratak misije OESS-a u Jugoslaviju uz "vojnu i policijsku nazočnost", zatim da misiju predvodi Gonzales te da Milošević "potvrdi svoju spremnost za priznavanje autonomnog statusa Kosova". Schuessel se odbio izjasniti o mogućim NATO-ovim vojnim udarima na Jugoslaviju podsjećajući da njegova zemlja nije članica NATO-a. BEOGRAD - Sve je veći broj zemalja čije vlade pozivaju svoje državljane da napuste SRJ ili da ne putuju u tu zemlju, zbog opasnosti od intervencija NATO-a, a neke su diplomatske misije već povukle veći dio osoblja, javljaju beogradski neovisni mediji. Takve pozive uputile su u srijedu vlade Francuske, Velike Britanije, Belgije, Danske, Nizozemske i Norveške. Neke su vlade preporučile da Jugoslviju treba napustiti do 8.listopada. Kanadsko veleposlanstvo u Beogradu u utorak je priopćilo da je evakuiralo dio osoblja i zatvorila odijeljenje za vize. BEOGRAD - Gradske vlasti u Beogradu potpuno su spremne da na vrijeme obavijeste građane o eventualnoj ratnoj opasnosti i zbrinu ih u slučaju napada na SRJ, rekli su u srijedu predstavnici Izvršnog odbora Skupštine Beograda. Na konferenciji za novinare je rečeno da nadležni organi imaju spremne planove za evakuaciju građana u slučaju zračne opasnosti i da će svi na vrijeme biti obavješteni o rasporedu javnih i kućnih skloništa Rečeno je, također, da su sve javne komunalne službe u Beogradu dodatno opremljene da "najučinkovitije osiguraju sve gradske funkcije u slučaju napada", te da su provjereni i ispravni svi sustavi za uzbunu. Uređaji za uzbunu neće se, međutim , provjeravati, da se građani ne bi uznemirili. Sirene za uzbunu u srijedu su isprobane u mnogim gradovima Srbije. Samo u Novom Sadu se pokazalo da uređaji nisu ispravni, javio je Radio B92. BRUXELLES - NATO može "samostalno" poduzeti akciju na Kosovu, rekao je u srijedu glavni tajnik te organizacije Javier Solana, odgovarajući na pitanje novinara o potrebi donošenja nove rezolucije UN zbog odobrenja primjene sile protiv Beograda. "NATO samostalno donosi odluke", odgovorio je Solana na pitanje o tome može li Savez djelovati na Kosovu bez eksplicitnog mandata UN. "Mi smo dovršili planove. Spremni smo za akciju i smatram to dovoljno jasnim odgovorom", rekao je Solana. Solana je izjavio kako bi u četvrtak u Glavni stožer NATO-a trebao stići američki posrednik Richard Holbrooke koji će Vijeću NATO-a podnijeti izvješće o svojim sastancima u Beogradu i Prištini. Na upit novinara znači li otkazivanje izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova, koji se trebao održati u četvrtak, da je smanjen pritisak na Beograd, Solana je odgovorio: "Ne." ŽENEVA - Švicarska želi biti domaćinom međunarodne konferencije početkom studenoga, gdje bi sudionici razmatrali problem kosovskih izbjeglica, izjavio je visoki dužnosnik u švicarskom ministarstvu vanjskih poslova Urs Ziswiler u srijedu. Ziswiler je izjavio da se ove godine povećao broj kosovskih Albanaca koji traže azil u Švicarskoj i pozvao na hitni sastanak radi razgovora o problemu kosovskih izbjeglica. Više od 300.000 kosovskih Albanaca napustilo je svoje domove na Kosovu, uključujući 100.000 koji su napustili pokrajinu. "Hitno trebamo razgovarati o tome kako podijeliti teret i kako riješiti status kosovskih izbjeglica, te njihovu zaštitu", rekao je Ziswiler. Dodao je da će na konferenciji, koja bi se trebala održati u Ženevi, sudjelovati dužnosnici zapadnoeurposkih vlada čije su zemlje, posebice Njemačka, isto tako pogođene priljevom izbjeglica s Kosova, te humanitarne organizacije. Ziswiler je rekao da je Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) suglasno s održavanjem konferencije. WASHINGTON - Jedini način za izbjegavanje zračnih napada NATO-a je potpuno ispunjenje zahtjeva UN-a za okončanje nasilja na Kosovu, upozorio je američki predsjednik Bill Clinton u srijedu jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. "Poštivanje rezolucija UN-a o prekidu srbijanskih vojnih akcija na Kosovu jedini je put za Miloševića da izbjegne vojnu intervenciju NATO-a", rekao je Clinton. Clinton je rekao novinarima da će "vjerojatno biti potrebno da skupina promatrača prati stanje na Kosovu" ako Milošević ispuni zahtjeve UN-a. BUENOS AIRES - Istraga o nezakonitom izvozu oružja iz Argentine u Ekvador, Hrvatsku i BiH proširuje se preslušavanjem novih aktera, među kojima i pripadnika argentinske vojske, piše u srijedu nacionalni tisak u Buenos Airesu. Državni odvjetnik Carlos Stornelli zatražit će u srijedu saslušavanje argentinskog vojnog zapovjednika generala Martina Balze, osumnjičenog za sudjelovanje u ilegalnoj prodaji oružja od 1991. do 1995., piše dnevni list "Clarin". Savezni sudac Marcelo Aguinsky u utorak je saslušao i Luisa Sarlengu, bivšeg direktora Fabricaciones Militares (FM), argentinske tvornice oružja, kojega je dao uhititi 2. listopada. Pozivajući se na sudske izvore, "Clarin" dodaje kako se tijekom osmosatnog preslušavanja Sarlenga pomno trudio ne otkriti niti jedno ime iz krugova vladinih dužnosnika ili vojske. SARAJEVO - Ured Visokog predstavnika za provedbu Daytonskog sporazuma te misije OESS-a i Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini ocijenili su u srijedu da je Ibrahim Đedović, zastupnik Demokratske narodne zajednice u Parlamentu Federacije BiH osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu u političkom procesu koji ni na koji način nije predstavljao pošteno suđenje. Županijski sud u Sarajevu u utorak je Ibrahimu Đedoviću koji je godinu i pol od dvije godine svog zastupničkom mandata proveo u zatvoru, izrekao kaznu zatvora od 10 godina proglasivši ga krivim za ratne zločine počinjene protiv civilnog stanovništva. Đedović je za zastupnika ponovo izabran i ove godine na listi DNZ za državni parlament BiH. Predsjednik Sudskog vijeća u Sarajevu Šaban Maksumić izjavio je kako je tijekom procesa nedvojbeno utvrđeno da je Đedović kao dužnosnik tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna na čijem je čelu bio Fikret Abdić naređivao pritvaranje civila u sabirne logore iako sam nije sudjelovao u njihovu zlostavljanju. MOSKVA - Stotine tisuća ruskih građana u srijedu je mirno demonstriralo u svim velikim gradovima Rusije tražeći isplatu zakašnjelih plaća i ostavku predsjednika Borisa Jeljcina. Iako se u Sankt-Petersburgu okupilo 70.000 ljudi, u Moskvi između 50 i 150 tisuća, a 2,5 milijuna u gradovima Sibira i ruskog Dalekog istoka, Komunistička je partija očekivala da će na ulice Rusije izaći oko 40 milijuna prosvjednika, a drugi organizator prosvjeda, sindikati, najavljivali su njih 25.000. Demontracije su izazvane financijskom krizom u zemlji u kojoj je proteklih tjedana zabilježen veliki rast nezaposlanosti i inflacije. U sibirskom gradu Krasnojarsku, prosvjed je vodio general Aleksandar Lebed. "Vođe moraju biti u službi naroda. Ako to ne mogu, moraju se povući", kazao je Lebed koji ima ambicije naslijediti Jeljcina na položaju predsjednika. EREZ - Američka državna tajnica Madeleine Albright ocijenila je u srijedu kako je na dvodnevnim sastancima s izraelskim i palestinskim čelnicima postigla "značajan napredak" prema postizanju mirovnog sporazuma uoči skorašnjeg sastanka na vrhu u Washingtonu. Ali, "još mnogo toga treba biti odlučeno" prije nego što sporazum bude zaključen na summitu u Washingtonu 15. listopada, napomenula je Albright na novinskoj konferenciji nakon trilaterarnog sastanka s palestinskim čelnikom Jaserom Arafatom i izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuuom u Erezu. "Napravili smo značajan i bitan napredak u vezi s pitanjem daljnjeg razmještaja, sigurnosti, industrijskih pogona u Gazi i zračnoj luci te stvaranju odbora protiv poticanja sukoba", rekla je američka državna tajnica. BONN - Širenje Europske unije na istok neće se dogoditi prije 2006. godine, izjavio je europski povjerenik za vanjsku politiku Hans van den Broek u interviewu za njemački tjednik "Witrschaftswoche". Europska je unija prije polazila od načela da će se proširiti prije 2000. godine ili 2002. godine. "Iznošenjem tih datuma zapravo smo željeli ohrabriti kandidate za pristupanje da provedu potrebne reforme", izjavio je van den Broek. "Kasniji su datumi mnogo bliži stvarnosti", dodao je. Konkretna faza pregovora o pristupu novih članica treba početi 10. studenoga između EU-a i pet zemalja istočne Europe (Mađarske, Poljske, Republike Češke, Slovenije, Estonije) i Cipra. KAIRO - Talibanska vojska obavijestila je Rijad o svojoj pripravnosti da "sudi" islamističkom teroristu Osami bin Ladenu, objavio je u srijedu arapski dnevnik "Al- Hayat". Talibanska vojska poručila je Rijadu da je pripravna suditi bin Ladenu "ako obitelji žrtava napada u Khobaru podnesu službeni zahtjev", doznaje se iz istih izvora. Talibani tom ponudom zapravo žele "uspostavu diplomatskih odnosa" sa Saudijskom Arabijom, zamrznutih od rujna na zahtjev Rijada, prenosi list afganistanske izvore u Islamabadu. Washington je optužio bin Ladena, podrijetlom iz Saudijske Arabije ali lišenog saudijskog državljanstva, za organiziranje dvaju napada 7. kolovoza na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji (ukupno 258 poginulih). Optužen je i za napad u Khobaru 1996. u Saudijskoj Arabiji, kada je poginulo 19 američkih vojnika. List prenosi da su Talibani odbili izručiti bin Ladena Saudijskoj Arabiji, ali su predložili njegovo izručenje "nekoj trećoj državi, koja bi se obvezala da ga neće izručiti drugoj državi, posebice ne Sjedinjenim Državama". ATENA - Ruski ministar obrane Igor Sergejev izjavio je u srijedu da će uskoro posjetiti Siriju, koju susjedna Turska optužuje da pružaa potporu kurdskim pobunjenicima. "Opasnost je veća, kada je diplomacija u krizi i kada jačaju prijetnje. Uskoro ću posjetiti Damask", rekao je Sergejev novinarima nakon razgovora s grčkim kolegom Akisom Tsohatzopoulosom u Ateni. Rusija je saveznik Sirije, dok su njezini odnosi s Ankarom tradicionalno obilježeni međusobnim nepovjerenjem. Tursko-sirijska kriza izbila je kada su turski generali upozorili Siriju da prekine navodnu potporu Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK) koja se bori za autonomiju u jugoistočnoj Turskoj. Sirija opovrgava te optužbe. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton u srijedu je izjavio kako je na američkom narodu da donese odluku o njegovoj sudbini u vezi sa slučajem Lewinsky. "Na koncu će američki narod odlučiti što će biti sa mnom", rekao je Clinton odgovarajući na pitanja novinara na tiskovnoj konferenciji održanoj nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Clinton se nije izravno osvrnuo na sljedeće parlamentarne izbore koji će se održati 3. studenoga, kada će se birati svih 435 zastupnika Predstavničkog doma i trećina od 100 mjesta u Senatu. Neki analitičari ističu da će, u kontekstu slučaja Lewinsky, ti izbori imati gotovo vrijednost referenduma - za ili protiv Clintonova ostanka na vlasti - čak i ako samo manji dio stanovništva izađe na birališta. (Hina) sv sv 072120 MET oct 98