ZA ŠTO SU HRVATICE DOBILE ALTERNATIVNU NOBELOVU NAGRADU

ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Dvije Hrvatice, Katarina Kruhonja i Vesna Teršelič, dobile su alternativnu Nobelovu nagradu za 1998., za "nevjerojatan angažman" za mir, pravdu i pomirbu na Balkanu, objavila je danas u Stockholmu zaklada "Za ispravan život".#L# Alternativna Nobelova nagrada dodjeljuje se od 1980. za posebna dostignuća u zaštiti čovjekova okoliša i za samopomoć u zemljama trećega svijeta, a ove su je godine, osim dviju Hrvatica, dobili i međunarodna udruga "Baby Food Action" (zauzima se za pravo majki u siromašnim zemljama da prehrane svoju djecu), liječnik ekološke medicine Samuel Epstein iz SAD-a za sprječavanje raka i Čileanac Juan Pablo Orrego i njegova "Biobio-akcijska skupina" za spašavanje jedne riječne doline. Ukupna vrijednost alternativne nagrade je 1,8 milijuna švedskih kruna (jedna kruna = 75 lipa). Katarina Kruhonja u razgovoru za Hinu istaknula je, govoreći i u ime Vesne Teršelič - koja je na službenom putu - da im je alternativna Nobelova nagrada pripala zbog njihova ustrajna i dugotrajna zauzimanja za mir, pravdu i pomirenje. "Mi smo se odlučno posvetile tom svojemu cilju i ostvarile konkretne pomake", rekla je Katarina Kruhonja. Napomenula je da je ta nagrada ujedno dodijeljena i udrugama kojima pripadaju, cijelome članstvu i mreži sličnih mirovnih inicijativa u cijeloj Hrvatskoj. Djelovanje Katarine Kruhonje odnosilo se poglavito na istočnu i zapadnu Slavoniju i Baranju, a Teršelič se u prvome redu bavila umreživanjem i jačanjem malih mirovnih inicijativa u Hrvatskoj, BiH i Srbiji i njihovim povezivanjem. Katarina Kruhonja, Osječanka, po zanimanju liječnica, jedna je od suosnivačica i predsjednica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava. Ta je udruga, s 80-ak članova, osnovana 1993. u Osijeku, a do tada je bila ogrankom Antiratne kampanje Hrvatske. Vesna Teršelič slovenska je i hrvatska državljanka. Do prije tjedan dana bila je koordinatorica Antiratne kampanje Hrvatske, a sada je član njezina odbora. Ta je udruga osnovana 1991. "Svi naši napori za postizanje mira, pravednosti i pomirenja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji bili su potpomognuti i umreženi u svjetski mirovni pokret", napominje Kruhonja. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, dodaje ona, organizirao je susrete ratom razdvojenih obitelji, njihovo udomljivanje, pripremanje za povratak i rješavanje teškoća na terenu, vezanih uz beznađe i sukobe. Sada se, kako kaže, glavnina njihova rada temelji na izgradnji mira, suživota i snošljivosti, poduci djece, mladeži i odraslih o nenasilnu odgovoru na nasilje, promicanju ljudskih prava i pravnoj pomoći ako se ne poštuju ljudska prava. Centar je uz ogranke u Okučanima, Tenji, Dalju i Belome Manastiru nedavno osnovao ured u Iloku. U Iloku je organizirana poduka za 30- ak mirovnih djelatnika - 23 domaća i sedam stranih - u razvijanju demokracije, snošljivosti, pravednosti, opraštanja i mira. Namjera je da oni odu u Slavoniju i nastave među pučanstvom promicati te kršćanske vrline, ističe Katarina Kruhonja. (Hina) bma db 071759 MET oct 98