ŠKEGRO I ŠKREB RAZGOVARALI SA SLOVENSKIM KOLEGAMA

WASHINGTON, 7. listopada (Hina) - Hrvatski ministar financija Borislav Škegro i guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb, koji u Washingtonu borave na godišnjem zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, razgovarali su sa slovenskim kolegama Mitjom Gasparijem i Francom Arharom.#L# Dvije su strane na susretu "izrazile obostranu suglasnost o potrebi značajnog povećanja mjera fiskalne štednje uslijed negativnog utjecaja financijske krize, što će se očitovati u restriktivnijim proračunima za 1999. i 2000. godinu", priopćeno je u srijedu. Kao srednjeeuropske zemlje sa zdravim financijama i makroekonomskom stabilnošću, Hrvatska i Slovenija zajednički traže puteve do stranih investitora "na principu pojedinačog vrednovanja svake zemlje, suprotno dosadašnjem nediferenciranom pristupu, što je samo produbljavalo globalnu krizu". Sa slovenskim kolegama razmijenjena su i iskustva u reformi poreznih sustava i politika, kao i otvorena pitanja bilateralnih gospodarskih i financijskih odnosa koji su proizašli kao posljedica uspostave dviju suverenih država. Hrvatski su predstavnici, pred početak zasjedanja koje je u utorak u Washingtonu započelo u ozračju zabrinutosti za svjetsku financijsku krizu, imali niz susreta i sa predstavnicima investicijskih banaka, kao i sa čelnicima dvije svjetske financijske institucije. Ti su razgovori bili prilika da se od sugovornika traži da se Hrvatsku promatra pojedinačno i prosuđuje na temelju njezinih vlastitih potencijala, a ne u širem kontekstu u kojem druge zemlje mogu djelovati kao kočnica za ulaganje, rekao je u utorak na konferenciji za hrvatske novinare u Washingtonu ministar financija Borislav Škregro. Globalna financijska kriza bila je u središtu većine susreta koje je u Washingtonu imalo hrvatsko izaslanstvo. Učinci svjetske financijske krize, u eri globalizacije ekonomije, neće mimoići ni Hrvatsku, ocijenili su hrvatski dužnosnici, a predsjednik Hrvatske narodne banke Marko Škreb izdvojio je kao glavne rizike za našu zemlju pad izvoza u Europu i suzdržanost investitora. Govori prvih ljudi dvije svjetske financijske institucije, kao i američkog predsjednika pokazali su da je svijet na oprezu zbog mogućnosti daljnjeg pogoršanja financijske krize. Kriza koja je prije 15 mjeseci započela u Tajlandu i proširila se po Aziji, Rusiji i Latinskoj Americi utječe na globalni ekonomski sustav, upozorio je direktor MMF-a u svom govoru na skupštini. "Ne govorimo samo o državama u krizi, nego o sustavu u krizi, sustavu koji još nije dostatno adaptiran na mogućnosti i rizike globalizacije", rekao je na otvaranju skupštine Michel Camdessus. "Mi smo naravno dio svijeta i u tom kontekstu ne možemo biti izolirani", kazao je na press konferenciji guverner HNB-a. "Iduće kratkoročno razdoblje pred nama je sigurno razdoblje neizvjesnosti", ocjenio je Marko Škreb. "Ako naš dosadašnji razvitak predstavimo kao jedan put, dolazimo na dio puta gdje je olujno nevrijeme, smanjena vidljivost. U takvim situacijama čvršće uhvatite volan i smanjite brzinu, upalite upozoravajuća svjetla i vozite se puno polaganije, znajući da će to proći i da ćete ponovno doći na kolnik koji nije mokar i sklizak", rekao je Škegro. "Ono što je svakako vrlo pozitivno jest činjenica da su temelji hrvatske makroekonomske politike zdravi", rekao je prvi čovjek HNB-a. Unatoč tome, kao potencijalne opasnosti za Hrvatsku on je izdvojio pitanje vanjskog financiranja i odraz krize na Europu. "Velike banke, investicijski fondovi jednostavno bježe iz svih tržišta u nastajanju", upozorio je Škreb, a što se tiče Europe, kao glavnog izvoznog tržišta za Hrvatsku, poremećaji na tom području utjecali bi na druge gospodarske parametre, od ulaganja, preko plaća do državne potrošnje koje bi "trebalo prilagoditi". "U ovom času, vjerojatno u idućih nekoliko mjeseci, bit će se vrlo teško zadužiti u inozemstvu", rekao je Škreb. Hrvatski ministar financija ocijenio je da je realistično očekivati da će proći određeno vrijeme dok banke 'realiziraju' svoje gubitke kroz bilance za ovu godinu i krenu u nova ulaganja. Hrvatska je dosada bila u stanju refinancirati dospjele obveze, no na tom su području zabilježeni prvi problemi. "Bit će potrebne velike prilagodbe u Hrvatskoj", poručuje Škregro. Što se tiče ukupnog gospodarskog rasta u svijetu očekivanja su prepolovljena, a to će se odrazit i na našu zemlju. "Bitnijeg usporavanja gospodarskog razvoja zasad nema", rekao je Škreb, a hrvatski ministar financija je dodao da bi bilo "logično očekivati nešto usporeniji rast". (Hina) ps rb 071559 MET oct 98