FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKI KATOLICI O STEPINCU I HRVATSKOJ

PARIZ, 4. listopada (Hina) - Francuska katolička glasila pokazuju gotovo isto toliku raznovrsnost procjena Papina posjeta Hrvatskoj i beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca kao i "profani" tisak. Prevladavaju ipak pozitivne procjene, naročito na stranicama dnevnika "La Croix" koji na uvodničkoj stranici svoga subotnjeg broja donosi napis prvog francuskog veleposlanika Georges-Marie Chenua u kome argumentirano brani djelovanje novoga hrvatskog blaženika za vrijeme Drugog svjetskog rata.
PARIZ, 4. listopada (Hina) - Francuska katolička glasila pokazuju gotovo isto toliku raznovrsnost procjena Papina posjeta Hrvatskoj i beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca kao i "profani" tisak. Prevladavaju ipak pozitivne procjene, naročito na stranicama dnevnika "La Croix" koji na uvodničkoj stranici svoga subotnjeg broja donosi napis prvog francuskog veleposlanika Georges-Marie Chenua u kome argumentirano brani djelovanje novoga hrvatskog blaženika za vrijeme Drugog svjetskog rata.#L# "Pélerin Magazine" koristi priliku papinskog posjeta da rasčlani nove pravce djelovanja Crkve u Hrvata i probleme ekumenskog suživota. Povjesničar Jean-Arnault Dérens u časopisu katolika distanciranih od Vatikana "Témoignage chrétien" procjenjuje pak da je Stepinac "kolebao između svoga nacionalizma i osjećaja za evanđeoske zahtjeve i da je ... u Crkvama Balkana, poglavito u Albaniji, bilo daleko više propovjednika vjere koji su umrli mučeničkom smrću i koji bi bili puno neupitniji kao kandidati" za blaženstvo. Veleposlanik Chenu spominje u svom članku, u listu "La Croix", neka do sada manje poznata svjedočanstva o Stepinčevu djelovanju tijekom svjetskoga rata, između njih i očajničko pismo Paveliću u svibnju 1941., pisano kao reakciju na vijest o prvom masovnom pokolju Srba, u Glini. Kao razjašnjenje na pitanje, zašto Stepinac nije javno raskrstio s režimom kojega je osuđivao, Chenu navodi njegovu izjavu izaslaniku jugoslavenske vlade u progonstvu Stanislavu Rapotecu u travnju 1942.: "Da sam to učinio ne bih mogao pomoći ama baš nikome". Chenu procjenjuje da su "zbog ogromnog nepoznavanja suvremene povijesti, žilavosti povijesnih klišea i jakih strasti (u Stepinčevu slučaju) potrebna znanstvena i nepristrana povijesna istraživanja. Taj bi znanstveni rad trebao zahvatiti i predratno razdoblje, sve protagoniste, a ne samo jednu osobu i jednu zajednicu, te koristiti sve pismohrane. U pitanju su događaji koji su pogodili stotine tisuće ljudi, čast jednog čovjeka, istina i pravda". Služeći se pismohranom ministarstva vanjskih poslova u Parizu veleposlanik Chenu navodi iz izvješća francuskog konzula Georgesa Geyrauda od 6. studenog 1942. kako je Stepinčeva "energična osuda nacionalsocijalističke rasne doktrine (na dan Krista Kralja u listopadu 1942.) nastavak prosvjeda i predstavki koje mladi i odvažni zagrebački nadbiskup upućuje državnim vlastima, riskirajući odmazde protiv vlastite osobe". Pomoćnik tajnika Biskupske konferencije Ilija Živković ocijenio je, razgovarajući s dopisnicom "Pélerin Magazine"-a, da "učenje oprosta nešto jako, jako teško. Povratkom izbjeglica dolazi često do napetosti. Mi nastojimo usmjeriti naše svećenike na dnevnu praktičnu primjenu Evanđelja među raseljenim pučanstvom, bez obzira na vjeroispovijest". Milenko Popović, jedan od rijetkih pravoslavnih svećenika koji nije napustio zemlju za vrijeme rata, spominje, međutim, da mu se u Zagrebu dogodi da "bude vrijeđan na ulici ako nosi haljinu a da je pravoslavna crkva svakog mjeseca izvrgnuta kamenovanju. Ali najviše se bojimo prozelitizma (pridobijanja vjernika) koje sada iskazuju katolici". Uz ekumenske teme u razgovorima s vodećim katolicima bile su prisutne i socijalne i društvene teme. Glavni urednik "Glasa koncila" Miklenić kazao je da je Crkva dulje vremena radila na razgraničenju s režimom pa se ne misli dati "uhvatiti" u povodu papinskog posjeta: "Za nas nije važno samo što će Crkva dobiti, nego što će dobiti narod". Dr. Živković pak precira da su "obrana ljudskih prava i socijalna pravda najveće brige današnjice. Žaleći da je okopnila međunarodna pomoć on optimistično gleda na sposobnost hrvatske Crkve da stvori "novi 'otvoreniji i pravedniji' identitet". U opisu prilika u kojima je tijekom Drugog svjetskog rata djelovao nadbiskup Stepinac i nakon što je u "Témoignage chrétien" spomenuo niz njegovih antifašističkih istupa, povjesničar Dérens ipak spočitava novom blaženiku kako je "pogrešno vjerovao da je ustaški režim ostvarenje hrvatskog narodnog sna". Ta procjena u njemu budi bojazan da će Stepinčeva beatifikacija biti doživljena kao bezrezervna podrška "nacionalističkom hrvatskom režimu i njegovom prepravljanju povijesti". Dérens smatra naime da se je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman "nakon što je prekinuo s komunizmom, a prije nego što je postao 'otac neovisnosti', želio vidjeti kao povjesničar, i to revizionistički povjesničar, koji je nijekao stvarnost masovnih pogubljenja u ustaškim logorima ... Nakon dobivena rata - tvrdi katolički povjesničar - Hrvatska je na putu da postane prva 'etnički čista' država balkanskog poluotoka". (Hina) bsa dh 042200 MET oct 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙