CANBERRA, 2. listopada (Hina/Reuters/AFP) - Dvanaest milijuna Australaca treba u subotu odlučiti hoće li iduću vladu sastavljati sadašnji premijer na čelu konzervativne koalicije John Howard ili laburisti koje vodi Kim Beazley, dok
predizborna ispitivanja pokazuju vrlo tijesnu izbornu utrku.
CANBERRA, 2. listopada (Hina/Reuters/AFP) - Dvanaest milijuna
Australaca treba u subotu odlučiti hoće li iduću vladu sastavljati
sadašnji premijer na čelu konzervativne koalicije John Howard ili
laburisti koje vodi Kim Beazley, dok predizborna ispitivanja
pokazuju vrlo tijesnu izbornu utrku. #L#
Australija ima dvije glavne političke stranke: laburiste i
liberale, a ispitivanja uoči ovih prijevremenih parlamentarnih
izbora pokazala su gotovo jednak postotak opredijeljenosti birača
za jednu i drugu (40 odnosno 39 posto).
Sadašnju vladu čini koalicija liberala i manjih nacionalnih
stranaka.
Pobjedom na izborima u ožujku 1996., liberali su dokončali 13-
godišnju vladavinu laburista. Biračko se tijelo, premoreno
petgodišnjim agresivnom i pompoznim stilom Paula Keatinaga
okrenulo jednostavnijem Johnu Howardu i njegovim obiteljskim
vrijednostima srednje klase.
Premijer Howard je Australcima obećao novo razdoblje jedinstva, no
vlada je proživljavala krize, praćene prisilnom ostavkom šestorice
ministara, nejedinstvom stranke i politike.
Prema gospodarskim pokazateljima protekle su dvije godine bile
dobre. Australija je bilježila solidan gospodarski rast, nisku
stopu inflacije i pad kamatnih stopa. Bruto domaći proizvod iznosio
je 4,0 posto do lipnja 1998., unatoč recesiji i potresima
financijskih tržišta Azije.
Stoga i ne začuđuje da je vlada svoju predizbornu kampanju
temeljila na gospodarskim pitanjima. Pritom je bitan problem
ostala nezaposlenost od 8,1 posto, a Međunarodni monetarni fond
predviđa brojku od 8,2 posto 1999. godine.
U zemlji/kontinentu od 18,3 milijuna stanovnika rođena je i
ultradesničarska formacija One Nation (Uan Nejšn - jedna nacija),
osnovana u travnju 1997. Stranka, koju vodi samoproglašena "majka
Australije" Pauline Hanson, ubrzo je postala treća snaga na
političkoj sceni, ubirući bodove na razočarenju birača u vladajuću
koaliciju.
One Nation protivi se useljavanju stranaca ("azijazaciji"
Australije), "nepotrebnim i skupim socijalnim" programima za
domoroce (aboridžine), slobodnoj trgovini, a zagovara "bijelu
Australiju".
Koliko god bizarna i kontroverzna bila sama Pauline Henson
(patetična za jedne, opasna prema mišljenju drugih), uspjela je
podijeliti biračko tijelo dotad sklono vladajućoj konzervativnoj
koaliciji.
Prema australskom izbornom sustavu, ako niti jedan kandidat ne
uspije ostvariti uvjerljivu većinu u donjem domu parlamenta,
glasovi manjih kandidata pribrajaju se većim strankama
proporcionalno broju osvojenih glasova, sve dok jedan kandidat ne
prijeđe prag od 50 posto.
One Nation dopušta svakome od svojih kandidata da pojedinačno
odluči kome će se prikloniti, čime je doista teško prognozirati
kakav će biti ishod izbora.
Vlada se nada dobiti izbore računajući na svoj nedavno objavljeni
program reforme poreznog sustava, u središtu kojega je 10-postotni
porez na robe i usluge (GST). Izgubi li, međutim, na ovim izborima,
bit će to prvi put u gotovo 70 godina da jedna vlada nije uspjela
osvojiti i drugi mandat.
Oporbeni vođa laburista (najstarije stranke) Kim Beazley nada se
pridobiti glasove potrebne za pobjedu. Nakon poraza 1996.,
laburisti su skrenuli nešto više u lijevo, nastojeći se
distancirati od gospodarskih reformi bivšeg premijera Paula
Keatinga.
U svojoj je predizbornoj kampanji redovito kritizirao politiku
vlade zbog visokog postotka nezaposlenosti (oko 8,1 posto) i
njezina novoga poreznog sustava (GST), obećavajući smanjenje
nezaposlenosti na 5 posto.
Dva tjedna nakon objave vladina novog poreznog sustava laburisti su
objavili protu-GST porezni sustav kojim predviđaju povrat poreza
Australcima s niskim prihodima.
Australski je parlament dvodoman. U Predstavničkom domu liberali
imaju 72 mjesta, laburisti 49, Nacionalna stranka 18 a devet mjesta
imaju nezavisni članovi parlamenta.
U Senatu pak koalicija ima 37 mjesta, laburisti 28, demokrati
sedam, a po dva mjesta imaju zeleni te nezavisni zastupnici.
(Hina) rt rb
021448 MET oct 98