AU 1.X.PRESSE:UMJERENI NAC. SLABO

AUSTRIJA DIE PRESSE 1. X. 1998. Bosna će još dugo trebati našu pomoć "Izbori u Bosni i Hercegovini, na kojima je izabrano tročlano državno predsjedništvo, skupštine oba entiteta, predsjednik republike srpske, vlade kantona i pojedine općinske skupštine, potpuno su promašili svoj cilj. Ako je njihov rezultat pokazatelj kvalitete političkog sustava, izgledi za uspostavu integrativne bosanske države vrlo su mračni. Izbori - i oni održani prije rata (1990.) i prvi održani nakon sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma (1996.) - nisu dosad u Bosni i Hercegovini ojačali demokratske potencijale već su posredstvom formalno-demokratskih procedura prikrili njihovo nepostojanje i pomogli nedemokratskim snagama da postanu legitimnije. Čini se da rezultati najnovijih izbora potvrđuju tu tendenciju. Ta činjenica iznenađuje to više što je prije izbora ipak bilo nagovještaja zatopljavanja političke klime. Posebno u političkoj eliti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata već je neko vrijeme u tijeku proces pluralizacije. U oba je slučaja za ostanak na vlasti i za političku prevlast u vlastitoj etničkoj skupini konkurirala radikalna i umjerena frakcija. U danom kontekstu pojam 'umjeren' podrazumijeva još uvijek politiku, u potpunosti usredotočenu na nacionalno pitanje, ali te se grupacije bar nisu aktivno protivile odredbama Daytonskog sporazuma kao što to običavaju činiti etablirani vodeći krugovi SDS i HDZ. Dok je promatrač već stekao dojam da je u borbi za vlast u republici srpskoj između predsjednice Biljane Plavšić i njezine vlade pod vodstvom premijera Milorada Dodika, s jedne, i skupine oko Radovana Karadžića i srpskog predstavnika u svebosanskom predsjedništvu Momčila Krajišnika, s druge strane, pobijedila Plavšićka, istupanje hrvatskog člana svebosanskog predsjedništva Krešimira Zubaka iz redova bosanskog odvojka hrvatske državne stranke HDZ dogodilo se tek prije nekoliko mjeseci. Zubaku su nedavni izbori trebali biti prva potvrda njegovih reformskih obećanja. No, reformirani nacionalisti na čelu stranaka, stvorenih po kratkom postupku ni iz čega, pretrpjeli su poraz u dvoboju sa starim stranačkim establishmentima, koji su uz apsolutnu političku i gospodarsku moć i uz pomoć medija pod svojim nadzorom uspjeli uvjeriti birače da će otpadnički oporbenjaci isključivo iz vlastitih interesa žrtvovati nacionalne interese neprihvatljivim odredbama međunarodne zajednice. Tako su se umjereni nacionalisti našli u škripcu: birači, prijemčivi za nacionalističke argumente, ocijenili su da su radikalni nacionalisti uvjerljiviji od njihovih reformiranih odvojaka dok ih onaj segmet biračkog tijela, koji odbija nacionalistička rješenja, i dalje nije prihvaćao. Otvorene antinacionalističke skupine - ponajprije dvije socijaldemokratske stranke i manje liberalne muslimanske i hrvatske stvanke - zabilježile su ovaj puta vjerojatno bolje rezultate nego na prošlim izborima, ali još (ni izdaleka) ne predstavljaju pravi izazov nacionalističkom konsenzusu. Što znači pobjeda radikala nad umjerenom strujom za međunarodnu zajednicu i za mirovni proces koji je ona pokrenula? Znači u prvom redu veliki simbolički i realpolitički korak unatrag, budući da potpora kandidatima, koji su bar očitovali spremnost na provedbu Daytonskog sporazuma, očito nije postigla željeni uspjeh. Vjerojatno je od samog početka trebalo dosljednije potiskivati u defenzivu prevladavajuće radikalne elemente - primjerice oduzimanjem medijskih i gospodarskih monopola, uspostavljenih tijekom rata, odnosno odlučnijim presijecanjem njihovih kontakata s zaštitničkim državama Jugoslavijom i Hrvatskom. No, izborni ishod sasvim sigurno podrazumijeva sljedeće: međunarodna zajednica neće se još dugo moći povući iz Bosne ako ne želi riskirati novi vojni sukob i konačnu podjelu Bosne", zaključuje Henriette Riegler u rubrici "Gost-komentator". 020335 MET oct 98