OPATIJA, 30. rujna (Hina) - Potencijalni gubici Dubrovačke banke od 1,55 milijardi kuna, sanacija, samosanacija ili stečaj Ilirija i Glumina banke, pojava "strateških investitora" te gubitak povjerenja štediša u hrvatski bankarski
sustav, samo su neka od pitanja na koja će pokušati odgovoriti Treća međunarodna bankarska konferencija, koja se pod nazivom "Upravljanje rizicima, sanacija ili bankrot banaka i financijskih institucija" održava u Opatiji u organizaciji zagrebačkog TEB - Poslovnog inženjeringa.
OPATIJA, 30. rujna (Hina) - Potencijalni gubici Dubrovačke banke od
1,55 milijardi kuna, sanacija, samosanacija ili stečaj Ilirija i
Glumina banke, pojava "strateških investitora" te gubitak
povjerenja štediša u hrvatski bankarski sustav, samo su neka od
pitanja na koja će pokušati odgovoriti Treća međunarodna bankarska
konferencija, koja se pod nazivom "Upravljanje rizicima, sanacija
ili bankrot banaka i financijskih institucija" održava u Opatiji u
organizaciji zagrebačkog TEB - Poslovnog inženjeringa. #L#
Prema izvješću Hrvatske narodne banke za 1997., ukupna izloženost
domaćeg bankarskog sektora kreditnom riziku porasla je lani za 26
posto na 103,08 milijardi kuna, dok su istodobno rezervacije za
identifikaciju potencijalnih gubitaka porasle deset posto,
naglasio je financijski direktor Osiguranja Zagreb mr. Drago
Jakovčević. Ako usporedimo izloženost kreditnom riziku s bruto
domaćim proizvodom (BDP), samo 14 posto BDP-a nije izloženo
kreditnom riziku.
Prema Jakovčeviću, u tim uvjetima jedino bi rješenje bilo tiho
pripajanje malih banaka velikima, po modelu sanacije ili nekom
drugom, što bi "očistilo" hrvatski bankarski sustav i vratilo
povjerenje štediša u njega.
U Sjedinjenim Američkim Državama, prema njegovim riječima, od
1980. do 1993. propalo je 1500 banaka, ali se pritom nije ništa
dogodilo, jer je aktiva sektora istodobno porasla za 3,19 milijardi
američkih dolara ili više od 716 posto.
Uspoređujući pet najvećih hrvatskih banaka, najvišu razinu
rezervacija od kreditnog rizika ima Privredna banka, 19,63 posto, a
najmanju Varaždinska, 9,22 posto. No, nema banke u Hrvatskoj koja
bi mogla izdržati paniku i stampedo deponenata koji su došli podići
svoj novac.
Osvrnuvši se na zbivanja vezana uz probleme u poslovanju Ilirija i
Glumina banke, Jakovčević, koji je ranije bio član Uprave Croatia
banke, napomenuo je kako bi strateški investitori u svakom slučaju
trebali dokapitalizirati banku. No, u ovim slučajevima oni
pokazuju tek dobru volju uza ulaganjem, ali zasad nema govora o
stvarnim ulaganjima i saniranju poslovanja. U slučaju Ilirija
banke, čija je postojeća vrijednost jednaka nuli, on postavlja i
pitanje što je isplativije - osnovati novu banku ili sanirati
postojeću. Naime, oba rješenja zahtijevaju podjednak kapital.
(Hina) jsev sbo
301518 MET sep 98