RFI-BENNETT O IZBORIMA U BIH-29-9

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 29. IX. 1998. Razgovor: Chris Bennett, direktor balkanskog projekta Međunarodna krizna grupa - "Interpretacije općih izbora u Bosni idu od onih da pobjeda ultranacionaliste Poplašena znači pljusku međunarodnoj zajednici, koja je iz sve snage poduprla Biljanu Plavšić, do optimističnijih interpretacija da prodor socijaldemokrata ipak jest pomak u odnosu na prethodne izbore. Kako Međunarodna krizna grupa interpretira rezultate bosanskih izbora? = Problem je u tome što to jest pljuska međunarodnoj zajednici koja je pomogla toliko, Biljani Plavšić prije svega. Ne samo da je pomogla Biljani Plavšić, istovremeno je poduprla sve stranke koje nisu bile ove vladajuće stranke i unatoč tome su vladajuće etničke stranke pobijedile bez ikakvih problema. Ostaje sada jedno jako čudno tumačenje kod ključnih međunarodnih predstavnika, kao što je npr. Gelbard, Clintonov izaslanik za Bosnu, koji kaže da uglavnom Poplašen ima manje-više istu funkciju kao što ima kraljica Engleske. Mislim, pretjeruje zaista. Inače, oni slave veliku, veliku pobjedu demokracije, slave napredak SDP-a, ali ipak moramo biti svjesni da je, ustvari, glasalo manje ljudi za SDP nego što ih je '96. glasalo za alternativne stranke, odnosno tada za Združenu listu i Silajdžićevu stranku. Dakle, to su najgori mogući rezultati što se tiče međunarodne zajednice. Velika je šteta što su oni bili tako pristrani za vrijeme i izborne kampanje i sada nakon izbora. Ali problem je u tome da oni moraju pokazati rezultate svojoj javnosti, da postoji neki smisao da imaju svoje snage u BiH, a napredak to znači, ustvari, rušenje tih etničkih stranaka. - Što je bilo krivo u pristupu međunarodne zajednice bosanskim izborima? = Oni nisu analizirali bit bošnjačkog pitanja, a bit bošnjačkog pitanja je, jednostavno, da nema etničke sigurnosti. Nema sigurnosti za birače, dakle, na izborima nemaju neki izbor. Oni se mogu isključivo izjašnjavati ili kao Bošnjaci, ili kao Srbi, ili kao Hrvati. To, nažalost, ide prema toj politici inata koja je inače karakteristika bosanske politike, gdje uvijek mora biti jedan pobjednik, jedan gubitnik i da svaki političar brani interes svoje etničke zajednice na najžešći način. Nažalost, nema nikakve budućnosti u takvu sustavu, a međunarodna zajednica nije bila spremna da to prizna i da napravi neke ključne promjene. Umjesto toga, imamo sustav gdje, ustvari, rezultati nisu bitni jer bosanski političari ne žele odlučiti o ničemu ovdje u BiH. Nego će, isključivo stranci i dalje vladati ovdje, pošto ustvari stranci odlučuju o svim bitnim stvarima u ovoj državi, a to je još jako opasno pošto oni neće živjeti s posljedicama svojih odluka. - Koja su to rješenja koja nude bolju budućnost BiH? = Ja mislim da se mi moramo uvijek usredotočiti na bit problema, a bit je etnička sigurnost. Moramo graditi jedan politički sustav koji nudi etničku sigurnost svim Bosancima, a ja mislim da to možemo napraviti preko ključnih promjena izbornih zakona. - Koje su to promjene? = Pa, promjene bi bile, npr. višestruko glasanje. Cilj da bude svaki političar, svaka politička stranka ovisna o cijelom biračkom tijelu, isto kao što su političari na Zapadu ovisni o svim glasačima - pošto su u sadašnjem sustavu političari isključivo zavisni od svoje etničke zajednice. Čim su ovisni o svim glasačima, moraju i raditi u interesu svih glasača. To znači da se moraju ponašati na jedan sasvim drugi način da bi napredovali. Dakle, smatram da je moguće doći do jednog takvog sustava ukoliko imamo sustav višestrukog glasanja. Dakle, da svi glasuju za svoje Hrvate, svoje Bošnjake, svoje Srbe, ali uz neko odvagivanje moći svih tih biračkih tijela, da bi imali Hrvati isti utjecaj u biranju Bošnjaka i Srba, unatoč tome što ih ima manje, a istovremeno će ih biti manje zastupnika u skupštinama. To jest jedan malo kompliciran sustav ali to je jedan sustav koji nudi etničku sigurnost, a bez etničke sigurnosti Bosna će ostati onakva kakva jest - protektorat u daytonskom okviru koji neće zadovoljiti nikoga, niti međunarodnu zajednicu niti Bosance. - Kako, prema vama, može funkcionirati vlast u RS, s Poplašenom kao predsjednikom i Živkom Radišićem kao srpskim članom kolektivnog predsjedništva? = Bez ikakvog problema, zbog toga što će, u krajnoj liniji, međunarodna zajednica donijeti sve ključne odluke. Dakle, ja ne vjerujem da će Poplašen imati neku veliku ulogu pošto mu Gelbard neće dati priliku. Istovremeno, pretpostavljam da će će Radišić dobiti sve veće ovlasti, unatoč tome što članovi Predsjedništva, prema u daytonskom ustavu, ne bi smjeli imati neku moć, ustvari, entiteti imaju mnogo veća ovlaštenja. Ali ipak, pretpostavljam da će sada međunarodna zajednica pokušati raditi, prije svega, s Radišićem, a sve manje s Poplašenom. Pretpostavljam da, na primjer, Poplašen koji bi sada trebao biti na čelu vojske RS-a, će sada nekako međunarodna zajednica to naštimati da bude Radišić na čelu vojske itd. - Koja su sredstva pritiska i kontrole međunarodne zajednice na nacionalnim političarima u oba entiteta? = Glavna sredstva su novac. Novac je strašno bitan ovdje jer ga nema dovoljno. I Biljana Plavšić, odnosno RS, u godinu dana je dobila preko 200 milijuna dolara od međunarodne zajednice i ukoliko Poplašen nije spreman na suradnju, RS će sve to izgubiti dosta brzo. Ali, ustvari, dobit će sve to. Oni će pokušati uglavnom dati sredstva općinama i političarima koji će surađivati s međunarodnom zajednicom, a istovremeno neće dati ništa političarima koji neće surađivati s međunarodnom zajednicom. To je Madeleine Albright jasno rekla kad je došla u Bosnu dva tjedna prije glasovanja, i to će biti nastavak ove politike". (RFI) 300433 MET sep 98