VOA 29. IX. REAKCIJA CRKVE

GLAS AMERIKE - VOA 29. IX. 1998. Hrvatska Crkva reagira na zahtjev Wiesenthalova centra za odgodu beatifikacije kardinala Stepinca. Izvještava Linda Miliša. "Nepotrebno je ozbiljno uzimati prozivanja Wiesenthalovog centra. Dokumentacijska građa najbolje govori o liku i djelu kardinala Stepinca", kazao je monsignor Juraj Batelja ispred Postulature za proglašenje kardinala Alojzija Stepinca blaženim i svetim. Kardinala Stepinca trećeg će listopada u nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici blaženim proglasiti Sveti Otac Ivan Pavao II. Postulator Kauze monsignor Batelja temeljito je sa suradnicima proučio dokumente o nadbiskupu Stepincu iz arhiva američkog Ministarstva vanjskih poslova, kraljevine Velike Britanije, Međunarodnog Crvenog križa u Ženevi, njemačke arhive u Berlinu, Beču i Grazu, Hrvatski državni arhiv u Zagrebu te brojna pojedinačna svjedočenja. "Nadbiskup zagrebački Alojzije Stepinac nije podupirao ustaški pokret, već je branio volju hrvatskog naroda," kaže msgr. Batelja i dodaje: "Nikada nije položio ustašku prisegu, niti je bio ustaša, kao što su to bili neki, čak i oni koji su se pojavili u sudnici, kako proizlazi iz nadbiskupove završne riječi 'Ali ja bih bio ništarija, kada ne bih osjetio bilo svojega naroda, koji se izjasnio za svoju samostalnost i svoju samobitnost'. "Stepinac je 11. listopada 1946. u montiranom političkom procesu osuđen na 16 godina zatočeništva, kaže msgr. Batelja, uz pojašnjenje: "Ono suđenje je bilo pravno ubojstvo nevinoga čovjeka". Stepinac je kardinalom proglašen 12. siječnja 1953. Nakon zatočeništva u zatvoru u Lepoglavi i kućnog pritvora u rodnom Krašiću, Alojzije Stepinac umro je 10. veljače 1960. Pokopan je u zagrebačkoj katedrali. Katolička crkva sumnja da je kardinal tijekom zatočeništva sustavno trovan. "Sudski vještaci otkrili su najsuvremenijim spektografskim metodama u nadbiskupovim kostima otrovne tvari: kadmij, krom, olovo i arsen." 4. lipnja 1946. nadbiskup je Stepinac odbio prijedlog Josipa Broza Tita da se Katolička crkva u Hrvatskoj odvoji od Vatikana. "Nisam vlastan da trgujem interesima Katoličke crkve," naveo je msgr. Batelja riječi kardinala Stepinca. Juraj Batelja podsjetio je na izjavu javnog tužitelja u slučaju Stepinac, Jakova Blaževića, u listu Polet: "Da je Stepinac bio samo malo fleksibilniji, nama bi uštedio mnoge neugodnosti i ne bi niti trebalo suđenja." Upitan kako komentira najnoviji zahtjev Wiesenthalovog centra za odgodom kardinalove beatifikacije, msgr. Batelja kaže da je, nakon pregledane dokumentacije, takva prozivanja nepotrebno uzimati ozbiljno: "Za javnost, izvijestite, ako ne zna gospodin Wiesenthal i njegov ured, onda ih zamolite da vrate natrag u vitrine dossiere u kojima se nalaze izvorni dokumenti nadbiskupa Stepinca, u kojima je branio progonjene Židove i zahvale spašenih Židova. Dokumenti su bili napisani na njemačkom, engleskom i hebrejskom jeziku. Unazad deset godina, ti su dokumenti nestali iz vitrina. Ja sam uspio dobiti kopije triju dokumenata na engleskom. Ne znam gdje su završili drugi dokumenti." (VOA) 300432 MET sep 98