SJEDINJENE DRŽAVE
THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR
29. IX. 1998.
Novi svjetski financijski poredak
David Francis piše da politički čelnici, potaknuti potresima
financijskoga tržišta koji još traju, razmatraju reforme globalnog
financijskog sustava, uvođenje najvećih promjena u globalni
monetarni sustav u posljednjih 50 godina. Njihov cilj: veća
stabilnost. Prijedlozi variraju od konvencionalnih, poput
djelomičnog udruživanja Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske
banke, do novotarija poput utemeljenja potpuno nove institucije
koja bi nadzirala tokove privatnog kapitala širom svijeta.
Budu li prihvaćene, te će promjene biti važna novost u sustavu koji
utječe na sve, od Des Moinesa do New Delhija.
"Dok su tehnokrati mjesecima razmatrali kako da djelovanje sustava
učine bržim u suočavanju s ekonomskom krizom, politički čelnici -
točnije predsjednik Clinton i britanski premijer Tony Blair -
nedavno su udružili reformske snage. Njihovo uključivanje
doživljeno je kao veliki poticaj naporima za reformom.
Prošlog tjedna g. Blair je zatražio 'novi međunarodni financijski
sustav za novo međunarodno financijsko doba'. Govorio je i o
potrebi 'novoga Bretton Woodsa', aludirajući na grad u New
Hampshireu, u kojemu su se za vrijeme Drugoga svjetskog rata,
1944., sastali saveznici kako bi skicirali poratni međunarodni
gospodarski plan.
Njegove riječi zrcale izjave g. Clintona, koji je početkom ovoga
mjeseca predložio sastanak vodećih ministara financija i bankara
središnjih banaka 'kako bi predložili načine za prilagodbu
međunarodne financijske arhitekture 21. stoljeću'. Mnogi od njih
stići će u Washington potkraj tjedna, kao prethodnica godišnjeg
sastanka MMF-a i Svjetske banke - organizacija koje su utemeljene
prije pola stoljeća u Bretton Woodsu.
Međutim, radi li se samo o ispraznom naklapanju? Je li svrha svega
da se pokaže kako se Clinton i Blair bave svjetskom financijskom
krizom koja prijeti gospodarstvima Sjedinjenih Država i Britanije?
Možda i ne, tvrde stručnjaci.
"Potreban je Bretton Woods II," tvrdi J. Paul Horne, londonski
ekonomist, zaposlen u investicijskom bankarskom poduzeću Salomon
Smith Barney. On očekuje takvo okupljanje za godinu ili dvije.
Pomoću aktualnog sustava za nadzor i usmjeravanje svjetskih
gospodarskih aktivnosti, MMF pomaže zemljama koje se suočavaju s
ozbiljnim međunarodnim problemima plaćanja, a Svjetska banka
osigurava financijska sredstva za siromašne zemlje.
Blairov i Clintonov govor u New Yorku, možda žele podići razinu
rasprave o promjenama kojima se već mjesecima bave monetarni
birokrati. Oni bi željeli suzbiti postojeću krizu koja se širi od
Azije do Latinske Amerike. Drugi cilj je poboljšanje imunosti na
buduće financijske poteškoće.
Britanija zastupa, prema pisanju Financial Timesa iz Londona,
djelomično udruživanje MMF-a i Svjetske banke. Djelatnosti tih
agencija donekle se poklapaju.
Nadalje, jedan od Blairovih savjetnika, John Eatwell, ekonomist sa
Sveučilišta u Cambridgeu, predlaže utemeljenje Svjetske
financijske vlasti s primarnim ciljem da upravlja privatnim
financijskim sustavom - čega dosad nije bilo.
Prošle godine, kroz tržišta za udruživanja proteklo je 174 bilijuna
dolara čistog privatnog kapitala, prema MMF-ovim izvorima. Svota u
1996. bila je 241 bilijun, prije Azijske krize.
Azijske nevolje tiču se jednako privatnih financijskih sustava,
kao i adekvatnih multilateralnih institucija, poput MMF-a.
'Azijska kriza samo je posljednji primjer stvarnog ekonomskog ceha
koji je posljedica liberalizacije međunarodnih financija', pišu
lord Eatwell i Lance Taylor, ekonomisti na Školi za socijalna
istraživanja u New Yorku.
Drugim riječima, domaći i strani novac koji dolazi iz zemalja poput
Tajlanda, Južne Koreje i Indonezije, dovodi do devalvacije valuta
koja za sobom povlači propadanje poslova i nezaposlenost.
Možda će trebati godine dok ovako dramatične promjene sustava
donesu rezultata. Za sada ne postoji konsenzus Grupe sedam
industrijskih sila. "Svi su se prerano raspričali o tome," kaže
Peter Kenen, ekonomist sa Sveučilišta Princeton. "Mislim da se g.
Blair prenaglio."
Čini se da će brže profunkcionirati promjene koje djeluju
prizemnije, ali ih reformatori smatraju važnima. Neke od njih biti
će navedene od strane tzv. Grupe 22, na sastanku u Washingtonu,
sljedećeg ponedjeljka. Grupu 22 čine najveće industrijske države,
te brojne zemlje u razvoju, poput Indije, Indonezije, Kine i
Rusije.
U prijedloge stručnjaka Grupe 22 spadaju: načini da se
investitorima pruži više informacija o institucijama za posudbu
kapitala u svijetu, kao i bolja komunikacija između MMF-a i
privatnih agencija.
Drugu grupu reformi potaknut će grupa stručnjaka Instituta za
međunarodne financije (IMF) u Washingtonu. Institut predstavlja
295 najvećih svjetskih financijskih institucija. IMF-ov
najvažniji prijedlog odnosit će se na tješnju suradnju između
institucija - poput privatnih banaka i osiguravajućih zavoda - i
vladinih i multilateralnih agencija.
Moguća su dva ishoda: Uloga MMF-a. Neki ga intelektualci i
republikanci na Capitol Hillu napadaju kao rastrošnog i
nepotrebnog. Oni su, međutim, među ekonomistima u manjini.
Kratkoročni optjecaj kapitala. Podupire se stajalište da državama
treba dopustiti da ograniče unutarnja kretanja kapitala. Ne
očekuje se da Grupa 22 predloži takav potez.
300416 MET sep 98
SP rukomet - Danska u polufinalu
Saborski Odbor za poljoprivredu u četvrtak o Vlajčiću kao kandidatu za ministra
SP rukomet - rezultati
Vučić pomilovao studente i profesore uhićene u prosvjedima
Šveb (HRT): Ne radi se o 800 otkaza, riječ je o sporazumnim ponudama otpremnina
Norveški savez za VAR, klubovi protiv
Potvrđen program 35. Marulićevih dana, u konkurenciji 13 predstava
Plenković i Šmihal s gospodarstvenicima: Nastavljamo još jaču suradnju
Francuska: Pregovori o proračunu na staklenim nogama, u pitanju opstanak vlade
MOO: Sedam kandidata za novog predsjednika MOO-a