FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US CSM 29. 9. NOVI FINANC. SUSTAV

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 29. IX. 1998. Novi svjetski financijski poredak David Francis piše da politički čelnici, potaknuti potresima financijskoga tržišta koji još traju, razmatraju reforme globalnog financijskog sustava, uvođenje najvećih promjena u globalni monetarni sustav u posljednjih 50 godina. Njihov cilj: veća stabilnost. Prijedlozi variraju od konvencionalnih, poput djelomičnog udruživanja Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke, do novotarija poput utemeljenja potpuno nove institucije koja bi nadzirala tokove privatnog kapitala širom svijeta. Budu li prihvaćene, te će promjene biti važna novost u sustavu koji utječe na sve, od Des Moinesa do New Delhija. "Dok su tehnokrati mjesecima razmatrali kako da djelovanje sustava učine bržim u suočavanju s ekonomskom krizom, politički čelnici - točnije predsjednik Clinton i britanski premijer Tony Blair - nedavno su udružili reformske snage. Njihovo uključivanje doživljeno je kao veliki poticaj naporima za reformom. Prošlog tjedna g. Blair je zatražio 'novi međunarodni financijski sustav za novo međunarodno financijsko doba'. Govorio je i o potrebi 'novoga Bretton Woodsa', aludirajući na grad u New Hampshireu, u kojemu su se za vrijeme Drugoga svjetskog rata, 1944., sastali saveznici kako bi skicirali poratni međunarodni gospodarski plan. Njegove riječi zrcale izjave g. Clintona, koji je početkom ovoga mjeseca predložio sastanak vodećih ministara financija i bankara središnjih banaka 'kako bi predložili načine za prilagodbu međunarodne financijske arhitekture 21. stoljeću'. Mnogi od njih stići će u Washington potkraj tjedna, kao prethodnica godišnjeg sastanka MMF-a i Svjetske banke - organizacija koje su utemeljene prije pola stoljeća u Bretton Woodsu. Međutim, radi li se samo o ispraznom naklapanju? Je li svrha svega da se pokaže kako se Clinton i Blair bave svjetskom financijskom krizom koja prijeti gospodarstvima Sjedinjenih Država i Britanije? Možda i ne, tvrde stručnjaci. "Potreban je Bretton Woods II," tvrdi J. Paul Horne, londonski ekonomist, zaposlen u investicijskom bankarskom poduzeću Salomon Smith Barney. On očekuje takvo okupljanje za godinu ili dvije. Pomoću aktualnog sustava za nadzor i usmjeravanje svjetskih gospodarskih aktivnosti, MMF pomaže zemljama koje se suočavaju s ozbiljnim međunarodnim problemima plaćanja, a Svjetska banka osigurava financijska sredstva za siromašne zemlje. Blairov i Clintonov govor u New Yorku, možda žele podići razinu rasprave o promjenama kojima se već mjesecima bave monetarni birokrati. Oni bi željeli suzbiti postojeću krizu koja se širi od Azije do Latinske Amerike. Drugi cilj je poboljšanje imunosti na buduće financijske poteškoće. Britanija zastupa, prema pisanju Financial Timesa iz Londona, djelomično udruživanje MMF-a i Svjetske banke. Djelatnosti tih agencija donekle se poklapaju. Nadalje, jedan od Blairovih savjetnika, John Eatwell, ekonomist sa Sveučilišta u Cambridgeu, predlaže utemeljenje Svjetske financijske vlasti s primarnim ciljem da upravlja privatnim financijskim sustavom - čega dosad nije bilo. Prošle godine, kroz tržišta za udruživanja proteklo je 174 bilijuna dolara čistog privatnog kapitala, prema MMF-ovim izvorima. Svota u 1996. bila je 241 bilijun, prije Azijske krize. Azijske nevolje tiču se jednako privatnih financijskih sustava, kao i adekvatnih multilateralnih institucija, poput MMF-a. 'Azijska kriza samo je posljednji primjer stvarnog ekonomskog ceha koji je posljedica liberalizacije međunarodnih financija', pišu lord Eatwell i Lance Taylor, ekonomisti na Školi za socijalna istraživanja u New Yorku. Drugim riječima, domaći i strani novac koji dolazi iz zemalja poput Tajlanda, Južne Koreje i Indonezije, dovodi do devalvacije valuta koja za sobom povlači propadanje poslova i nezaposlenost. Možda će trebati godine dok ovako dramatične promjene sustava donesu rezultata. Za sada ne postoji konsenzus Grupe sedam industrijskih sila. "Svi su se prerano raspričali o tome," kaže Peter Kenen, ekonomist sa Sveučilišta Princeton. "Mislim da se g. Blair prenaglio." Čini se da će brže profunkcionirati promjene koje djeluju prizemnije, ali ih reformatori smatraju važnima. Neke od njih biti će navedene od strane tzv. Grupe 22, na sastanku u Washingtonu, sljedećeg ponedjeljka. Grupu 22 čine najveće industrijske države, te brojne zemlje u razvoju, poput Indije, Indonezije, Kine i Rusije. U prijedloge stručnjaka Grupe 22 spadaju: načini da se investitorima pruži više informacija o institucijama za posudbu kapitala u svijetu, kao i bolja komunikacija između MMF-a i privatnih agencija. Drugu grupu reformi potaknut će grupa stručnjaka Instituta za međunarodne financije (IMF) u Washingtonu. Institut predstavlja 295 najvećih svjetskih financijskih institucija. IMF-ov najvažniji prijedlog odnosit će se na tješnju suradnju između institucija - poput privatnih banaka i osiguravajućih zavoda - i vladinih i multilateralnih agencija. Moguća su dva ishoda: Uloga MMF-a. Neki ga intelektualci i republikanci na Capitol Hillu napadaju kao rastrošnog i nepotrebnog. Oni su, međutim, među ekonomistima u manjini. Kratkoročni optjecaj kapitala. Podupire se stajalište da državama treba dopustiti da ograniče unutarnja kretanja kapitala. Ne očekuje se da Grupa 22 predloži takav potez. 300416 MET sep 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙