VOA 27. IX. HRVATSKA POSLIJE TUĐMANA

GLAS AMERIKE - VOA 27. IX. 1998. Američki Institut za mir u srpnju je iza zatvorenih vrata održao raspravu na temu 'Hrvatska nakon Tuđmana', na kojem su nastupili ugledni američki stručnjaci koji se bave problematikom jugoistočne Europe. Nazočni su bili američki diplomati, predstavnici Centralne obavještajne agencije CIA-e, ministarstva obrane, državnog tajništva, raznih humanitarnih organizacija, te trustova mozgova, zapravo nezavisni analitičari političkih zbivanja. Ovih je dana Institut za mir iznio sažetak diskusije koja se odigrala tog srpanjskog dana. Izvješćuje Ivana Kuhar. " = Hrvatska je pod Franjom Tuđmanom preživjela raspad bivše Jugoslavije te konsolidirala kontrolu nad svojim teritorijem i počela proces poslijeratnog oporavka. Ne samo vladajuća stranka, već i oporbeni čelnici cijene samostalnost, snagu i jedinstvo nove hrvatske države, stoji u uvodu izvješća Instituta Sjedinjenih Država za mir. Stručnjaci okupljeni na spomenutoj raspravi složili su se u ocjeni da će se Hrvatska najvjerojatnije razvijati kao demokratska država, čije će društvo biti otvoreno. Međutim, većina njih smatra da će sljedeća faza u tom procesu nastupiti nakon režima Franje Tuđmana. Dok do toga ne dođe, Hrvatska ostaje hibridna država s autokratskim vođom, stoji u izvješću Instituta za mir. - Dobro, to je ocjena sadašnjeg stanja. A što je s odgovorom na prvo pitanje, što će biti nakon Tuđmana? = Sudionici rasprave očekuju da će doći do rascijepa u vladajućoj stranci, i to ubrzo po održavanju parlamentarnih izbora, a svakako prije sljedećih predsjedničkih izbora. Neki su američki stručnjaci čak iznijeli tezu da će se liberalno krilo HDZ-a, na neki način, priključiti demokratski raspoloženoj oporbi. Procjenjuje se da će takva politička udruga biti jača i od umjerenijih nacionalista iz redova HDZ-a. A s druge strane, tvrdokorni nacionalisti iz redova HDZ-a, dakle oni koji priželjkuju aneksiju dijelova Bosne i Hercegovine kako bi formirali veću hrvatsku državu, oni će postati tek minorna frakcija u posttuđmanovskoj Hrvatskoj, predviđaju stručnjaci okupljeni na raspravi Instituta za mir. Tom je prilikom HDZ okarakteriziran kao vrlo uspješan pokret jer je 'za kratko vrijeme svojeg postojanja ostvario izuzetno velike uspjehe - samostalnu i priznatu hrvatsku državu, kontrolu nad čitavim hrvatskim teritorijem, uspjeh u ratu u Bosni i Hercegovini, te politički utjecaj u Bosni i Hercegovini koji i dalje traje'. Ostvarenjem navedenih ciljeva, potreba za HDZ-om, pa tako i njegova popularnost opada, zaključak je američkih stručnjaka okupljenih na spomenutoj raspravi. - Što, po njima, sada treba Hrvatskoj? Što slijedi nakon Tuđmana? = Potrebno je usredotočiti se na pitanja koja sve više privlače pozornost naroda, a to je socijalna i ekonomska sigurnost, u što spadaju i mirovine i porast životnog standarda. U sadašnjoj Hrvatskoj više ne postoji socijalna sigurnosna mreža, neuposlenost je vrlo visoka, s tendencijom još većeg rasta. Gospodarska snaga države trenutno se temelji jedino na turizmu u jadranskom području te davanjima iz dijaspore. Tako da će bilo koji režim, koji dođe na vlast poslije Tuđmana, biti sučeljen s oslabljenim gospodarstvom u slabom demokratskom sustavu. Naime, ekonomske su reforme u Tuđmanovom režimu zastale. Privatizacija je loše obavljena, s obzirom da su veliki dijelovi državne imovine prešli u ruke privatnika uz nejasna proceduralna pravila i sprječavanje pristupa konkurenciji. Time je HDZ-u, kao i obitelji gospodina Tuđmana, omogućeno da stekne nezasluženu prednost nad drugima, stoji u izvješću američkog Instituta za mir. Uz to, Tuđmanova je vlada, svojom politikom i akcijama neprestano škodila razvoju neovisnih medija, građanskog društva te višestranačkog sustava, tako da će njegov nasljednik vjerojatno biti prisiljen da se u prvom redu pozabavi unutarnjim pitanjima. To će, i to znatno, promijeniti trenutnu dinamiku na čitavom balkanskom području, s obzirom da će hrvatske ambicije u Bosni i Hercegovini postati manje važne. Buduća će vlast u Hrvatskoj, bilo kakva ona bila, dati prioritet gospodarskim, poglavito socijalnim pitanjima, zaključili su američki stručnjaci na spomenutoj diskusiji. - Geopolitički gledano, kakva bi situacija mogla nastati nakon odlaska režima gospodina Tuđmana? = U prvom redu, njegov će odlazak imati golem utjecaj na budućnost Bosne i Hercegovine jer će oslabiti osovina Mostar - Zagreb, a umjereni će političari, poput, recimo, Krešimira Zubaka, predstavljati ozbiljnu alternativu onima koji u Bosni i Hercegovini zagovaraju tvrdi hrvatski nacionalizam. Uz to, zbog već navedenih razloga, Tuđmanovi će nasljednici biti manje skloni pružanju političke i ekonomske pomoći Herceg-Bosni. Jednom izolirana od Zagreba, Hercegovina će se, gospodarski nazadna i nejaka, i s malobrojnim stanovništvom, morati početi orijentirati prema Sarajevu i integrirati u federaciju. Iz ovoga slijedi zanimljiv zaključak diskutanata. Tuđmanov odlazak s položaja političkog vođe imat će veći utjecaj na budućnost Bosne i Hercegovine, no odlazak ma kojeg drugog političara, s izuzetkom Slobodana Miloševića. - A odnosi s Jugoslavijom? = I po tom je pitanju održana vrlo zanimljiva rasprava. Zaključak je bio jednoglasan - Zagreb i Beograd će se s vremenom sve više udaljavati jedan od drugog, s obzirom da se vizija budućnosti te dvije zemlje znatno razlikuje. Društvo, a s njime i nacionalne aspiracije Hrvatske, u ogromnoj su mjeri orijentirane na Zapad i Europu, tako da će te dvije zemlje u budućnosti stavljati prioritete na posve različite vrste razvoja. Zagreb se već sada okreće Europi i Zapadu, dok Srbija izgleda kani nastaviti s agresivnim potezima koji imaju katastrofalne posljedice za njezinu političku tranziciju. Hrvatskoj predstoji znatno drugačija gospodarska i politička budućnost, no jedino pod uvjetom da prihvati zapadnjačke standarde po pitanju ljudskih prava. Za uspješnu hrvatsku integraciju u zapadnom smjeru veliku će ulogu odigrati Sjedinjene Države i Europa. To se poglavito odnosi na pomaganje u procesu demokratizacije i prijelaza na otvoreno društvo, stoji u izvješću Instituta Sjedinjenih Država za mir. - Ivana, pretpostavljam da je s ovoga skupa upućena i neka poruka američkim političarima. = Da, to je uobičajena procedura. Sjedinjenim je Državama preporučeno da na sljedeći način pomažu pri pozitivnim pojavama u Hrvatskoj. Inzistiranje na repatrijaciji srpskih izbjeglica, inzistiranje na uspostavi otvorenih i neovisnih medija, i neometanje njihova rada. Inzistiranje na poboljšanju izbornog procesa koji bi bio pod višestanačkim nadzorom. Dokončanju osovine Mostar - Zagreb, uključujući eliminaciju glasovanja dijaspore, te njezine zastupljenosti u Hrvatskom saboru. Zatim prihvaćanje mjera koje slabe predsjedničku, a jačaju parlamentarnu i sudsku granu vlasti, te podupiranje transparentnog i pravednog programa privatizacije. - Što dakle možemo reći o zaključku? = Diskutanti su se složili da pred Hrvatskom stoji još mnogo posla, ali i u tome da je Hrvatska zauzela poziciju koja je može dovesti do uspješnog dovršenja demokratske tranzicije. Hrvatska sada ima priliku da postane odgovorni susjed i partner u Europi. Pod uvjetom da se primijene gore navedene preporuke te da se zemlja usredotoči na vlastiti politički i gospodarski razvoj, Hrvatska će realizirati svoje ambicije. A te su da se na nju gleda kao na zapadnjačku, europsku zemlju. Kad to postigne, moći će se reći da Hrvatska nije samo postigla neovisnost već da je ostvarila bolji život za sve svoje građane. - Hvala Ivana. Bio je ovo sažetak izvješća s rasprave eminentnih američkih stručnjaka za jugoistočnu Europu. Rasprava pod naslovom 'Hrvatska poslije Tuđmana' održana je 16. srpnja u Washingtonu, u organizaciji američkog Instituta za mir. Američki Institut za mir naglašava da ovdje navedeni zaključci nužno ne predstavljaju stavove Instituta za mir. Američki Institut za mir je neovisna, nestranačka institucija vlade Sjedinjenih Država, osnovana od strane Kongresa sa zadaćom da promiče ispitivanja, naobrazbu i usavršavanje u mirnom rješavanju međunarodnih studija. (VOA) 280219 MET sep 98