ŠVIC 26. IX. NZZ: IZBORI ZA PODJELU

ŠVICARSKA NEUE ZÜRCHER ZEITUNG 26. IX. 1998. Zapad je u Bosni pretrpio težak udarac "Ciljevi novog predsjednika republike srpske ne odgovaraju željama arhitekta Daytona. Izbor radikalnog nacionalista Poplašena na položaj predsjednika republike srpske u Bosni i Hercegovini težak je udarac nastojanjima Zapada da sukladno daytonskom mirovnom sporazumu stvori djelotvornu bosansku državu. Učvršćene političke institucije cjelovite države pretpostavka su za opstanak Bosne i bez stranog nadzora i pritiska izvana. No, o tome nema ni govora. Novi predsjednik srpskog entiteta jedan je od onih političara koji odbijaju cjelovitu bosansku državu. Njegov je cilj što veća samostalnost srpskog dijela Bosne. Političari poput Poplašena smatraju takozvanu umjerenu struju u srpskom bloku, nekadašnju uzdanicu Zapada, slugom stranih sila, dakle izdajicom, koja Srbe želi prisiliti na suživot s Bošnjacima i Hrvatima u zajedničkoj državi. Čini se da su srpski političari u milosti Zapada naveli svojom verbalnom potporom Daytonu na pogrešne zaključke one čija je zadaća kroćenje centrifugalnih sila. Političari poput Plavšićke ili Dodika nastupaju, doduše, pragmatičnije i spremni su - silom prilika - i na određen oblik suradnje sa Zapadom. No, ni oni nisu zainteresirani za jedinstvenu bosansku državu. Stoga se pod njihovim vodstvom u republiku srpsku i vratilo tek nekoliko Bošnjaka i Hrvata. Sve odlučujuće zakone koji se odnose na čitavu državu morao je putem dekreta donijeti visoki predstavnik jer politički predstavnici tri etničke skupine nisu prethodno uspjeli postići odgovarajući dogovor. Sukladno načelu rotacije, predsjednikom Bosne i Hercegovine trebao bi čak postati Srbin. Socijalist Radišić uživa, doduše, ugled umjerenog političara, ali je i njegov glavni cilj učvršćivanje samostalnosti republike srpske. Koncept Zapada, koji predviđa izolaciju radikalnih nacionalista, okupljenih oko Radovana Karadžića, i jačanje navodno umjerenih uzdanica posredstvom odobravanja financijske pomoći pri obnovi - u znak nagrade za dobro političko ponašanje - kao i pružanje odgovarajuće pomoći radi ostvarivanja izborne pobjede, pokazao se pogrešnim. Umotvorine, potekle iz ureda zapadnih vlada, nije moguće jednostavno nametnuti napaćenoj Bosni. Bosanska stvarnost ne uklapa se u želje arhitekata Daytona. U gustišu zamršene bosanske političke strukture, koju su skrojili stranci - jedinstvena država trebala bi biti sačuvana, a njezina bi dva dijela istodobno trebala biti samostalna - ne gube se samo birači već često i sami realizatori modela. Osim toga, izumitelji izbornog sustava moraju se suočiti i s prigovorom da su i sami pridonijeli etničkoj podjeli budući da kandidati za visoke političke dužnosti mogu biti izabrani bez ijednog jedinog glasa iz redova drugih etničkih skupina. Stoga se oni još više osjećaju odgovornima samo za vlastiti narod. Etnički definirane stranke i dalje su određujuća snaga u Bosni. I nacionalna stranka Muslimana pod vodstvom predsjednika Izetbegovića smatra da je učvršćivanje nacionalne i religiozne svijesti Bošnjaka najvažnija pretpostavka za reintegraciju Bosne. Razmišljanje u etničkim kategorijama i dalje ima duboke korijene, a u vremenima nevolja i nesigurnosti ljudi su posebno skloni okupljati se oko svojih nacionalnih vođa. Već prije rata politički je sustav bio određen etničkom proporcionalnošću i sve su dužnosti raspodjeljivane po tom ključu. Valja strahovati da će izbori dodatno učvrstiti činjeničnu podjelu. Takav razvoj događaja vjerojatno bi ohrabrio one koji su već rezignirali te se danas zalažu za reguliranu podjelu Bosne. No, podjela bi legitimirala 'etnička čišćenja'. Osim toga, krnja bošnjačka država, ukliještena između Hrvatske i Srbije, ne bi bila sposobna za normalan život - da i ne spominjemo mogućnost novog rata oko granica", zaključuje komentator. 280210 MET sep 98