SARAJEVO, 25. rujna (Hina) - Odluka Visokog predstavnika za provedbu Daytonskog sporazuma Carlosa Westendorpa da se rok do kojega je u Federaciji BiH moguće zatražiti povrat stanova napuštenih tijekom rata produži do 4. travnja 1999.
godine izazvala je otvoreno protivljenje bošnjačkog političkog vrha a odmah nakon toga uslijedili su i žestoki medijski napadi koji ovih dana doživljavaju vrhunac.
SARAJEVO, 25. rujna (Hina) - Odluka Visokog predstavnika za
provedbu Daytonskog sporazuma Carlosa Westendorpa da se rok do
kojega je u Federaciji BiH moguće zatražiti povrat stanova
napuštenih tijekom rata produži do 4. travnja 1999. godine izazvala
je otvoreno protivljenje bošnjačkog političkog vrha a odmah nakon
toga uslijedili su i žestoki medijski napadi koji ovih dana
doživljavaju vrhunac.#L#
Federalni premijer Edhem Bičakčić, koji je i prvi reagirao na
Westendorpovu odluku da izbjeglicama da dodatni šestomjesečni rok
za povratak u njihove prijeratne stanove, optužio je Visokog
predstavnika da je prekoračio svoje ovlasti a nakon toga je
najavljena revizija svih stambenih zakona koji su na snazi u
Federaciji.
Prema najavama iz federalne Vlade ali i Ureda Visokog predstavnika
(OHR), izmjenama u zakonskim odredbama kojima se predviđa
mogućnost vraćanja stanova prijeratnim nositeljima stanarskog
prava zapravo bi se dala prednost brojnijim obiteljima.
Obitelji koje sada žive u tuđim stanovima, ukoliko imaju više
članova, tako bi dobile prednost nad predratnim stanarima kojima bi
se onda dodjeljivali drugi manji stanovi.
Jedna od izbjegličkih organizacija za koju se do sada nije ni čulo -
Regionalni odbor izbjeglica za Sarajevo - najavila je
organiziranje "samozaštite od deložacija", a sarajevski mediji
bliski vladajućim bošnjačkim političkim strukturama dodatno su
međutim ovih dana podigli napetost upuštajući se u klasičnu
kampanju zbunjivanja javnosti čiji je krajnji cilj spriječiti
praktičnu provedbu Westendorpove odluke.
Iako u tome sudjeluju i programi RTV BiH, najdalje je otišao "Dnevni
Avaz" objavljivanjem bombastičnih naslova temeljenih na
nepotvrđenim spekulacijama i naslovima tipa "U Sarajevo se želi
vratiti 1.500 srpskih oficira".
Ovaj list tako je jučer objavio da je zahtjev za povratak predratnog
stana podnio čak i Radovan Karadžić odnosno da su to u njegovo ime
učinili kćerka i sin.
Ogroman naslov na prvoj stranici nije međutim potvrđen niti jednom
konkretnom izjavom ili dokumentom, pa se slobodno može
okvalificirati kao izmišljotina iako to novinara nije priječilo da
konstatira kako je su na ovaj način i Dayton i deklaracija koja
govori i potrebi da se do kraja godine u Sarajevo vrati 20 tisuća
nebošnjaka - dovedeni do apsurda.
"Avaz" je, ne osvrćući se na tu činjenicu, slavodobitno objavio
kako je njegovu tvrdnju o Karadžiću prenio i Reuters a nastavio je
objavljivati i imena drugih osoba koja su navodno zatražili povrat
prijeratnih stanova navodeći među njima i poznate članove SDS-a
poput Milorada Ekmečića, Savka Leovca, Vojislava Maksimovića.
Mirza Hajrić, Izetbegovićev savjetnik i predsjednik Upravnog
odbora za provedbu Sarajevske deklaracije, tim je povodom izjavio
kako Karadžić nije problem jer će on biti uhićen ako se pojavi u
Sarajevu, no pitanje je što s onima protiv kojih u Den Haagu nisu
podignute optužnice.
"Nama je u ovom trenutku teško procijeniti koliko je rječ o
organiziranoj kampanji protiv zakona o povratku stanova
prijeratnim korisnicima", izjavila je za Hinu glasnogovornica
Westendorpova ureda Alexandra Stiglmayer. Ona je istaknula kako su
i Visoki predstavnik i njegovi suradnici bili svjesni da će
produženje roka do kojega je moguće zatražiti povratak stana naići
na protivljenje i primjedbe.
"Otpori protiv ovakvih zakona postoje iz različitih razloga. Oni
mogu biti i nacionalistički ali i tehnički", kaže Stiglmayer.
Ona je izjavila kako je OHR u stalnim kontaktima s federalnim
vlastima kako bi se postojeće poteškoće otklonile a izbjeglicama
omogućilo pravo na povratak koje im pripada i po Daytonu.
Diplomatski krugovi u Sarajevu spekuliraju kako pojačanu nervozu u
bošnjačkim političkim strukturama izaziva pobjeda Nikole
Poplašena kao kandidata za predsjednika Republike Srpske odnosno
strah da se taj dio BiH sada definitivno neće otvoriti za povratak
izbjeglica.
Glasnogovornica Westendorpova ureda podsjeća, međutim, kako će
bezuvjetno usvajanje istih imovinskih zakona koji vrijede u
Federaciji biti prvom zadaćom za novi Parlament srpskog entiteta te
da će se na taj način izjednačiti prava izbjeglica na povratak u
svim dijelovima zemlje.
(Hina) rm rb
251326 MET sep 98