IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 24. RUJNA 1998. GODINE

IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 24. RUJNA 1998. GODINE a) Indeksi na svjetskim burzama u 12:00 GMT Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- Frankfurt/DAX 30 4821,60 4699,39 London/FTSE-100 5303,10 5214,70 New York/DJIA 8154,41 7897,20 Tokyo/NIKKEI 14205,78 13789,81 ------------------------------------------------- Komentar: Nakon mora loših vijesti koje su se proteklih tjedana slijevale na Wall Street, konačno i jedna dobra. Po svemu sudeći, Fed će idućega tjedna smanjiti kamatne stope. Zahvaljujući tomu, Dow Jones indeks skočio je noćas čak 257 bodova, ili 3,2 posto, te je bez ikakvih poteškoća probio otpor na razini od 8.000 bodova. Arhitekt uspona cijena dionica bio je predsjednik Feda Alan Greenspan, koji je noćas u govoru pred Senatovim Odborom za proračun signalizirao kako Fed mora pod hitno djelovati kako bi se spriječilo širenje globalnih financijskih kriza na SAD. Premda je američko gospodarstvo još uvijek vrlo snažno, situacija se u svijetu pogoršava i ne može se očekivati kako će "SAD i Europa ostati oaze prosperiteta", kazao je Greenspan. "Mislim da moramo brzo djelovati kako bismo spriječili da nas zahvati zaraza koja stvara vrlo ozbiljne probleme za sve nas," izjavio je predsjednik Feda i zaključio: "Znamo kuda moramo ići". Doduše, Greenspan ne može govoriti i u ime ostalih 10 članova Fedova Savjeta za otvoreno tržište (FOMC), no gotovo je sigurno da će FOMC na svojoj sjednici idućega utorka srezati kamate, kažu analitičari. Inače, Fed nije smanjio kamate još od siječnja 1996. godine, a ključna, kamata na savezne fondove fiksirana je već dulje vrijeme na 5,5 posto. Greenspanov neuobičajeno otvoren nastup potaknuo je cijene dionica na tržištima diljem svijeta. Ulagači su odahnuli, kažu analitičari, jer čini se da je Greenspan spreman preuzeti vodstvo u borbi protiv globalnog financijskog požara. Tako je jutros zabilježen snažan rast cijena dionica na svim azijskim burzama. U Tokiju je, primjerice, Nikkei indeks skočio oko tri posto, ili 415 bodova, te se probio iznad razine od 14 tisuća bodova. I na europskim burzama jutros vlada sjajno raspoloženje. Frankfurtski DAX indeks skočio je oko 120 bodova, dok je u Londonu Footsie indeks osvojio 90-ak bodova. ------------------------------------------------------ b) Tečaj američkog dolara u 12:00 GMT ------------------------------------------------ TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI USD/DEM 1,6830/40 1,6903 1,6812 USD/JPY 136,70/80 136,98 135,67 GBP/USD 1,6810/20 1,6836 1,6724 Cijena zlata 290,70 / 291,20 USD/Unca ------------------------------------------------------------ Komentar: U središtu pozornosti financijskih tržišta diljem svijeta sinoć je bilo svjedočenja Alana Greenspana, predsjednika središnje banke SAD, pred Senatovim odborom za proračun. I, Greenspan je ispunio očekivanja. Po svemu sudeći, on je spreman preuzeti vodstvo u borbi protiv financijskih kriza koje divljaju svijetom. Naime, sinoć je, za njega neuobičajeno otvoreno, izjavio kako se od zadnje sjednice FOMC-a (Federal Open Market Committee) u kolovozu situacija u svijetu znatno pogoršala. A mogla bi se, smatra on, još pogoršati prije nego što se poboljša. "Pogoršanje inozemnih gospodarstava i utjecaj kriza na domaća tržišta povećalo je mogućnost usporavanja rasta američkog gospodarstva, a to bi pak trebalo biti dovoljno za zadržavanje inflacije pod kontrolom," kazao je Greenspan. Na sjednici FOMC-a prije mjesec dana ocijenjeno je kako su rizici po američko gospodarstvo uravnoteženi - s jedne strane prijeti inflacija, a s druge pad gospodarstva zbog širenja financijskih kriza. Sada je sasvim jasno da su prijetnje svjetskog financijskog požara gospodarstvu SAD opasnije od inflacije, kažu analitičari. Greenspan: "Znamo kuda moramo ići" To zna i Greenspan, pa je izjavio: "mislim da moramo brzo djelovati kako bismo spriječili da nas zahvati zaraza koja stvara vrlo ozbiljne probleme za sve nas". Dodao je i to kako se ne može očekivati da će "SAD i Europa ostati oaze prosperiteta". To je, objašnjavaju analitičari, poruka gospodarskim stratezima ostalih razvijenih zemalja koji su posljednjih dana odbacivali ideju o smanjenju kamata "samo" zbog globalnih kriza jer, govorili su, situacije u domaćim gospodarstvima ne bi opravdale takav potez. Greenspan je pak svoj nastup pred Senatom završio tvrdnjom: "Znamo kuda moramo ići". Nakon njegova svjedočenja, gotovo je sigurno da će Fed idućega tjedna smanjiti kamate. A to je vjerojatno ono što središnji bankari u Europi očekuju. Kada Fed sreže kamate, to će učiniti i oni, smatraju analitičari. Inače, Fed je zadnji puta smanjio kamate prije gotovo tri godine, a ključna, kamata na savezne fondove već je dulje vrijeme fiksirana na 5,50 posto. Očekuje se da će idućega tjedna Fed tu kamatu sniziti barem za 0,25 postotnih bodova. Kako bilo, odmah nakon Greenspanova nastupa, američki je dolar, zbog naznaka smanjenja kamata u SAD, oslabio. No, vrlo se brzo vratio na jučerašnje razine - iznad 1,68 njemačkih maraka i 136 japanskih jena. Jer, kada Fed smanji kamate, to će učiniti i ostali, a time bi smanjenje dolarove privlačnosti bilo amortizirano. Plan ruske vlade za izlazak iz krize Pozornost ulagača privukla je danas i sjednica ruske vlade na kojoj je zacrtan plan za stabilizaciju financijskog sustava i smanjenje socijalnih tenzija. Mjere za stabilizaciju financija sadrže mjere za poboljašnje likvidnosti banaka i zaustavljanje odljeva kapitala. Predlaže se, nadalje, povećanje stope obvezne prodaje deviza izvoznika i skraćivanje vremena za repatrijaciju prihoda od izvoza, povećanje državne kontrole nad uvozom i izvozom, poboljšanje strukture proračunske potrošnje i povećanje njezine transparentnosti, povećanje porezne discipline, uz smanjenje porezne presije za domaće i strane ulagače, te uvođenje državnog monopola na trgovinu na veliko i proizvodnju alkohola i žestokih pića. Ono što Ruse, ipak, najviše zanima jest to da je vlada obećala da će već u rujnu vojsci isplatiti plaće za protekla dva mjeseca, a da će od 01. listopada početi isplata mirovina i svih plaća koje država duguje vojsci i zaposlenima u njezinim službama, te da od slijedećeg mjeseca više neće biti odgođanja isplata plaća. Pored toga, od 01. siječnja iduće godine vlada će početi isplaćivati naknade za gubitke zbog inflacije i devalvacije rublja. Inače, u prva tri tjedna rujna inflacija je u Rusiji dosegnula 45,4 posto. Ove su mjere samo dio cjelokupnog vladinog programa, kazao je premijer Jevgenij Primakov nakon sjednice vlade te zatražio od parlamenta da podrži predložene mjere. 241208 MET sep 98