piše: Maša Taušan, posebna izvjestiteljica iz Strasbourga STRASBOURG, 24. rujna (Hina) - Vijeće Europe priprema se početkom studenoga ove godine službeno uspostaviti novi, jedinstveni i stalni Europski sud za ljudska prava koji će
zamijeniti dosadašnju Europsku komisiju i Europski sud za ljudska prava.
piše: Maša Taušan, posebna izvjestiteljica iz Strasbourga
STRASBOURG, 24. rujna (Hina) - Vijeće Europe priprema se početkom
studenoga ove godine službeno uspostaviti novi, jedinstveni i
stalni Europski sud za ljudska prava koji će zamijeniti dosadašnju
Europsku komisiju i Europski sud za ljudska prava. #L#
U godini kad će se svečanostima u Ujedinjenim narodima u New Yorku i
UNESCO-u u Parizu obilježiti 50. obljetnica Opće deklaracije o
ljudskim pravima, te godinu dana uoči 40. obljetnice utemeljenja
Suda za ljudska prava u Strasbourgu, VE je odlučilo uspostaviti
novi sud koji će pojačati učinkovitost zaštite ljudskih prava,
smanjiti trajanje sudskih procesa i olakšati pojedincima pristup
sudu.
Na svečanosti u povodu uspostave novoga suda, koja će se održati 2.
i 3. studenog u Strasbourgu, pozvan je veći broj visokih dužnosnika
iz 40 zemalja članica Vijeća Europe.
Predsjednici vrhovnih i ustavnih sudova trebali bi se okupiti na
simpoziju 2. studenoga na kojem će govoriti dosadašnji predsjednik
Europskog suda Rudolf Bernhardt, te predsjednik Europske komisije
Stefan Trechel.
Na glavnoj svečanosti, dan nakon toga, kada će sud biti i formalno
proglašen, pridružit će im se ministri pravosuđa zemalja članica,
ali i šefovi diplomacija budući da će se oni 4. studenoga okupiti na
103. sjednici Odbora ministara VE.
Sve suce jedinstvenog suda birala je tijekom ove godine
Parlamentarna skupština VE s popisa od tri kandidata koje je
sastavljala svaka zemlja članica. Hrvatska sutkinja novog suda
postala je u travnju Nina Vajić, profesorica na Pravnom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu.
Novi sud, kao i stari, zasjedat će u Europskoj palači za ljudska
prava, modernoj staklenoj građevini nedavno podignutoj nedaleko od
Europske palače, sjedišta Vijeća Europe. Temeljni kamen za
izgradnju Palače ljudskih prava položio je 1992. godine tadašnji
francuski predsjednik Francois Mitterand.
Novi stalni sud za ljudska prava, čiji predsjednik još nije poznat,
bit će izravno dostupan pojedincima, a njegova nadležnost bit će
obvezna za sve zemlje članice, odnosno potpisnice temeljnog
dokumenta VE - Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih
sloboda.
Sud će zasjedati stalno, baviti se svim stupnjevima procesa i
donositi odluke, a broj sudaca bit će jednak broju zemalja članica
VE.
Sudske odluke bit će konačne i obvezujuće, a ako ih zemlja neće
provoditi bit će izložena sankcijama, sve do eventualnog
isključenja iz najstarije europske političke organizacije.
Novi sud kontaktirat će sa zemljom koja je tužena preko Ureda
državnog agenta, a on će pritom biti samo osoba za vezu ili, pak,
istodobno i odvjetnik države pred sudom.
Do odluke o osnivanju novog, stalnog suda za ljudska prava došlo je
na summitu predsjednika država i vlada zemalja VE u Beču 1993.
godine kada su čelnici organizacije postali svjesni da su njezino
naglo širenje, koje je počelo padom komunizma, veći broj tužbi i
njihova složenost te veliki broj novih jezika u VE doveli do teškoća
u funkcioniranju suda.
Stoga je odlučeno da će novi sud zasjedati stalno, a ne kao stari
čiji su suci samo u redovitim vremenskim razmacima dolazili u
Strasbourg, dok su inače obnašali i druge dužnosti u svojim
zemljama.
U ovom trenutku pred starim sudom, odnosno pred Komisijom za
ljudska prava, nalazi se oko 15.000 slučajeva koji još nisu ušli u
proceduru. Njih će komisija, dosadašnji filter slučajeva upućenih
sudu, obrađivati do sljedećeg ljeta kada će neriješene slučajeve
uputiti novom sudu.
Budući da je komisija do sada određivala koji će slučajevi doći pred
sud, a odbacivala sve one koji nisu zadovoljavali uvjete, pred sam
sud dolazilo je tek pet do sedam posto upućenih tužbi. Odbačeni su
bili svi slučajevi kod kojih se nisu iscrpile sve mogućnosti
unutarnjega pravnog sustava zemlje iz koje je tužitelj, kao i oni
kod kojih je problem nastao prije nego se u dotičnoj zemlji počela
primjenjivati Europska konvencija o ljudskim pravima.
Iz Hrvatske je do sada upućeno stotinjak tužbi koje je komisija
zaprimila, ali one još nisu ušle u proceduru.
Tužbe koje su do sada zaprimane u sudu bile su vezane uz
najrazličitija područja, od prava na pravedan sudski postupak u
razumnom roku, telefonskog prisluškivanja, slobode tiska, prava
homoseksualaca i ozakonjivanja pobačaja do zabrane djelovanja
političkih stranaka i prava zatvorenika.
(Hina) maš ii
240647 MET sep 98