KRASNIJA SLOBODA, 23. rujna (Hina) - Mali azerbejdžanski grad u srcu Kavkaza, Krasnija Sloboda, dom je za oko pet tisuća Židova koji njeguju iskonske vjerske i kulturološke tradicije svog naroda, a sporazumijevaju se lokalnim
židovskim jezikom.
KRASNIJA SLOBODA, 23. rujna (Hina) - Mali azerbejdžanski grad u
srcu Kavkaza, Krasnija Sloboda, dom je za oko pet tisuća Židova koji
njeguju iskonske vjerske i kulturološke tradicije svog naroda, a
sporazumijevaju se lokalnim židovskim jezikom.#L#
Krasnija Sloboda udaljena je 180 kilometara od glavnog grada
Azerbejdžana, Bakua, a prvi veći grad je lokalno središte Kuba.
Prema procjenama lokalnih židovskih predstavnika oko 40.000 Židova
živi u azerbejdžanskom dijelu Kavkaza, u Dagestanu i više udaljenih
područja Gruzije. Oni su poznati pod nazivom "planinski Židovi" ili
tetski Židovi. Tet (riječ potiče iz jednog turskog dijalekta) je
bila umanjenica koju su muslimani koristili da bi opisali članove
nižeg, slabijeg staleža. Danas se ta riječ koristi za lokalne
muslimane i Židove.
Židovska zajednica u Krasnija Slobodi ima svog rabina, a sinagoga
je gotovo uvijek puna. Na Šabat, najveći židvoski praznik, gradić
opusti.
Židovi u tom području, kao ni njihov rabin, ne znaju ni čitati ni
pisati hebrejski. Oni molitve, koje se prenose s oca na sina, znaju
napamet, te ih izgovaraju iako ne razumiju ni riječi.
"Planinski Židovi" govore svojim jedinstvenim jezikom, poznatim
kao staro-perzijski ili "tetski jezik". Taj bi se jezik mogao
pojaviti kao treći "židovski jezik" - nakon ladina (jezika
sefardskih Židova) i jidiša (jezika aškenaskih Židova). Na
primjer, kralj svemira (na hebrejskom "meleh haolam") na tetskom
postaje "malch alam". Planinski židovi, koji koriste i neke riječi
koje pripadaju samo židovskom svijetu, mogu se bez problema
upustiti u razgovor na tetskom s planinskim muslimanima.
Došljak će vrlo lako uočiti muslimanski utjecaj na Židove. Taj je
utjecaj naročito vidljiv u arhitekturi, odjeći, načinu života i
običajima.
Lokalni Židovi i povijesničari daju tri objašnjenja za porijeklo
tetskih Židova. Lokalno stanovništvo smatra da su oni potomci deset
izgubljenih plemena, protjeranih nakon uništenja prvog hrama.
Drugo ih objašnjenje povezuje s Kuzarima, kavkaskim narodom koji je
živio na obalama Kaspijskog mora a koji je konvertiran na židovstvo
u 8. stoljeću. Povijesničari smatraju da tetski Židovi potiču od
potomaka židovskih migranata iz sjeverne Perzije.
Povijesničari također smatraju da su židovski migranti 1731.
osnovali Krasniju Slobodu, te da su tijekom godina prekinuli veze s
Židovima na sjeveru Perzije, te razvili svoju tradiciju, običaje i
baštinu.
Prije nego što je Crvena armija ušla u Azerbejdžan 1920., u Krasniji
Slobodi bilo je 11 sinagoga. U pokušaju suzbijanja svih vjera,
Sovjeti su zatvorili 10 sinagoga, pretvorivši ih u radionice ili
gospodarske zgrade.
No čak i pod prijetnjom staljinizma, tetski su Židovi imali
prednost pred svojom subraćom u drugim sovjetskim republikama.
Velika udaljenost od Moskve i teški pristup planinama Kavkaza
omogućili su im očuvanje židovske tradicije i običaja koji su
nestali u drugim zajednicama. Tetski Židovi danas s ponosom ističu
da tijekom sedamdesetogodišnje vladavine komunizma nije prošao
nijedan dan bez njihove molitve.
Prema podacima židovskih agencija, od pada Željezne zavijese oko
40.000 Židova imigriralo je u Izrael iz Azerbejdžana, većinom iz
Bakua.
Uključivanje tih Židova u izraelski način života bio je puno teži od
onog drugih imigranata iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Veliki broj tih
imigranta nije se mogao priviknuti na život u Izraelu, te se vratio
u Azerbejdžan.
(Hina) nab dh
231308 MET sep 98