ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Inozemna potražnja za domaćim proizvodima tekstilne i odjevne industrije smanjena je od početka godine za pet posto, pa stoga u Udruženju tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gospodarske komore zaključuju
da je Hrvatska sve manje zanimljiva europskom tržištu, gdje najviše izvozi.
ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Inozemna potražnja za domaćim
proizvodima tekstilne i odjevne industrije smanjena je od početka
godine za pet posto, pa stoga u Udruženju tekstilne i odjevne
industrije Hrvatske gospodarske komore zaključuju da je Hrvatska
sve manje zanimljiva europskom tržištu, gdje najviše izvozi. #L#
Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci ove
godine tekstilna je proizvodnja uvećana 2,8 posto u odnosu na isto
lanjsko razdoblje, a odjevna 0,7 posto. Istodobno, obujam izvoza
smanjen je pet posto i iznosi 306,4 milijuna američkih dolara.
Porez na dodanu vrijednost (PDV) tekstilnoj je industriji donio
koristi na domaćem tržištu, ali je u izvozu, smatraju u tom
udruženju, prouzročio povećanje troškova te stoga smanjenje izvoza
i slabije poslovanje.
Uz to, u posljednjih osam godina Hrvatska je uspjela dobiti na
međunarodnom tržištu tekstila jedino primat u proizvodnji netkanih
tekstilija, muških odijela i jakni, preuzevši ga od Turske, dok je u
svim ostalim područjima vodeću ulogu među zemljama srednje i
istočne Europe prepustila Poljskoj.
Doradni poslovi u ovom trenutku predstavljaju 90 posto domaće
proizvodnje, a u Udruženju tekstilaca predviđaju da će još najmanje
10 idućih godina ti poslovi imati približno 65 posto udjela u
domaćoj proizvodnji.
Osim toga, premalo domaće tržište s otežanom naplatom, nedostatak
vlastitih sredstava i vrlo skupi krediti, prema mišljenju domaćih
tekstilaca, tu nekad vrlo jaku industrijsku granu doveli su do ruba
egzistencije.
Samo od početka godine do kraja lipnja u tekstilnoj i odjevnoj
industriji broj zaposlenih smanjen je za 1100, tako da je krajem
lipnja radilo 44,6 tisuća ljudi, odnosno približno pet posto
ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Prema podacima Sindikata
tekstila, obuće, kože i gume, u ovoj godini devet tekstilnih i
odjevnih tvrtki iskazalo je još 1260 viška zaposlenika. Najveći
broj, njih 450, višak je u sinjskoj Dalmatinki.
U stečaju je od prošle godine devet tvrtki s 2630 zaposlenih, a u
prvom polugodištu 1998. pokrenuto je stečajnih postupaka u još
devet tekstilnih i odjevnih tvrtki, s ukupno 1142 radnika.
I prosječna plaća zaposlenih u toj industrijskoj djelatnosti među
najnižima je u prerađivačkoj industriji i cjelokupnom
gospodarstvu. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosila je u
tekstilnoj industriji, po podacima Državnog zavoda za statistiku,
tek 1574 kuna, a u odjevnoj 1707 kuna.
U udruženju tekstilne i odjevne industrije smatraju kako je nužno
promijeniti sadašnju strukturu izvoza i proizvodnje te krenuti na
nova izvozna tržišta. To je zadatak ponajprije poslovodstva
tvrtki, no pri tome je nužna i pomoć države kroz potpore u vidu
povoljnih kredita s nižom kamatnom stopom, oslobađanje od plaćanja
PDV-a na izvozne poslove preko posrednika te financiranje
promotivnih aktivnosti i nastupa na međunarodnim sajmovima.
I Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predložila je hrvatskoj Vladi
nekoliko mjera kojima bi se rasteretila ta industrija. Uz kredite
za obrtna sredstva s nižom kamatnom stopom, traže izjednačavanje
uvjeta poslovanja domaćih s inozemnim tvrtkama, za koje smatraju da
su u znatno povoljnijem položaju.
U HUP-u smatraju da se poslodavce treba osloboditi obveze za porez
na dobit ukoliko bi se ona koristila za investiranje u razvoj,
odnosno novu proizvodnju. Time bi se dao poticaj razvoju i
modernizaciji proizvodnje, otvaranju novih proizvodnih jedinica
te novom zapošljavanju.
Ružica Belac
(Hina) rub sbo
231210 MET sep 98