NEW YORK, 22. rujna (Hina/Reuters) - Nakon gotovo dva desetljeća razdora, Sjedinjene Američke Države i Iran uspjeli su pronaći zajednički jezik oko jednog problema - Afganistana, budući da nijedna od njih ne želi da ta zemlja bude u
potpunoj vlasti Talibana.
NEW YORK, 22. rujna (Hina/Reuters) - Nakon gotovo dva desetljeća
razdora, Sjedinjene Američke Države i Iran uspjeli su pronaći
zajednički jezik oko jednog problema - Afganistana, budući da
nijedna od njih ne želi da ta zemlja bude u potpunoj vlasti
Talibana.#L#
Zabrinute zbog rastuće mogućnosti izbijanja rata između Irana i
Afganistana, dvije su zemlje otpočele suradnju u okviru UN koja još
pruža slabašnu nadu u mirno rješenje.
Neformalna skupina zemalja pod nazivom "dvije plus šest", u kojoj
su SAD i Rusija te šest susjeda Afganistana - Iran, Pakistan, Kina,
Tadžikistan, Uzbekistan i Turkmenistan - sastala se u ponedjeljak u
New Yorku, gdje njihovi predstavnici sudjeluju na Općoj skupštini
UN.
U mukotrpnom procesu poboljšanja američko-iranskih veza -
opterećenom pritiscima unutar svake zemlje - takav izravni susret
američkog državnog tajnika i iranskog ministra vanjskih poslova
može se smatrati napretkom, tvrde američki dužnosnici.
Sastanak pod okriljem UN sazvan je nakon što je Iran na granici s
Afganistanom okupio čak 200 tisuća vojnika i zaprijetio vojnom
intervencijom u znak odmazde zbog ubojstva devet iranskih
diplomata koje su počinili Talibani, pod čijom je kontrolom gotovo
cijeli Afganistan.
SAD su iskazale razumijevanje za iransku ljutnju.
"Potpuno shvaćamo ljutnju iranske vlade i njihovu punu osudu
ubojstava diplomata... Nepovredivost diplomata i njihovih
rezidencija, kao i veleposlanstava, jedan je od temelja
civiliziranog društva. Ubojstvo diplomata jedan je od
najodvratnijih zločina", rekao je glasnogovornik State
Departmenta James Rubin.
Američki dužnosnici neslužbeno priznaju ironičnost tih riječi,
budući da je upravo odluka iranskih studenata-fundamentalista da
1979. u Teheranu silom zauzmu američko veleposlanstvo i 52 američka
diplomata drže taocima puna 444 dana dovela do prekida američko-
iranskih odnosa koji traje i danas.
Iran je već dugo u lošim odnosima s Talibanima, muslimanima
Sunitima iz redova najveće afganistanske etničke skupine Paštuna.
U Iranu su dominantni Šiiti koji su godinama pružali logističku i
vojnu pomoć antitalibanskim snagama koje pokušavaju onemogućiti
Talibane u preuzimanju potpune vlasti.
Amnesty International i iranski tisak prošlog su mjeseca optužili
Talibane za pokolj tisuća šiitskih civila nakon zauzimanja grada
Mazar-i-Šarifa na sjeveru zemlje.
Iranski ih mediji sad optužuju za masovna ubojstva, silovanja i
pljačku u gradu Bamijanu, uporištu šiitskih oporbenih snaga koje je
nedavno palo u ruke Talibanima.
"Irancima sad prijeti stvarna opasnost od ekstremističke sunitske
baze na samoj granici, koja bi se mogla pokazati iznimno privlačnom
za iransku sunitsku manjinu. To bi moglo ugroziti stabilnost Irana,
budući da tamošnji Suniti nisu presretni životom pod šiitskim
režimom", rekao je jedan američki dužnosnik.
Zbog poticaja koji joj daje vrhovni iranski vođa ajatolah Ali
Hamenei, sve se stvarnijom doima mogućnost vojne intervencije
Irana u Afganistanu, smatra isti taj dužnosnik.
Procjene o opsegu intervencije, međutim, razlikuju se. Neki
analitičari Iran smatraju dovoljno mudrim da se ne upusti u
dugotrajni sukob u Afganistanu (kao što je to od 1979. do 1989.
učinio tadašnji SSSR) niti da pokuša osvojiti cijelu zemlju. Drugi
su skloniji mogućnosti proširivanja sukoba, u koji bi se, prema
njima uključili Pakistan, kao saveznik Talibana i zemlje srednje
Azije poput Uzbekistana.
SAD su pozvale Iran, Pakistan i druge zemlje da se suzdrže od vojne
akcije u Afganistanu, što također sadrži određenu dozu ironije
nakon što su prošlog mjeseca Amerikanci ispalili projektile na
navodne afganistanske baze saudijskog terorista Bin Ladena, kojega
smatraju odgovornim za smrtonosne eksplozije bombi u američkim
veleposlanstvima u Keniji i Tanzaniji tijekom kolovoza.
Mogući vojni sukob Irana i Talibana Amerikancima ne bi odgovarao ni
zbog mogućeg narušavanja odnosa s Pakistanom i Saudijskom
Arabijom, koji su talibanski saveznici.
Iako se američka vizija pluralističkog i multietničkog Afganistana
doima sve manje ostvarivom, SAD i dalje inzistira na pregovorima
između afganistanskih frakcija. "Mi ne vjerujemo da ijedna
frakcija... može sama voditi cijelu zemlju", rekao je Rubin.
(Hina) dam md
220616 MET sep 98