BRUXELLES, 21. rujna (Hina) - Hrvatska je zadovoljna sastankom procesa Royaumont, a posebno prijedlogom o izgradnji autoceste duž jadranske obale, rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog
državnog sabora Žarko Domljan.
BRUXELLES, 21. rujna (Hina) - Hrvatska je zadovoljna sastankom
procesa Royaumont, a posebno prijedlogom o izgradnji autoceste duž
jadranske obale, rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu predsjednik
Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog državnog sabora Žarko
Domljan.#L#
On je to izjavio nakon završetka jednodnevnog sastanka
predsjednika vanjskopolitičkih odbora parlamenata zemalja koje
sudjeluju u procesu Royaumont, koji promiče stabilnost i
dobrosusjedske odnose u jugoistočnoj Europi.
Inicijativu ili proces Royaumont potaknula je u prosincu 1995.
godine Francuska neposredno nakon potpisivanja Daytonskih
sporazuma. Taj je proces zamišljen kako okvir u kojemu bi se
uspostavom dijaloga, razmjenom mišljenja ili konkretnim
projektima pridonosilo rješavanju pitanja sigurnosti, suradnje i
uspostave povjerenja među zemljama na jugoistoku Europe.
"Dobro je da se ova inicijativa nastavlja, jer postoji mnogo ideja
koje promoviraju suradnju", rekao je Domljan.
"Mene u ovom trenutku najviše fascinira prijedlog - ne iz procesa
Royaumont, ali u njegovu duhu - o autocesti duž istočne jadranske
obale, od Venecije do Grčke", dodao je Domljan.
Na konferenciji za novinare održanoj poslije sastanka istaknuto je
da proces Royaumont ima izgleda za uspjeh jer izravnije od drugih
pokriva teme od zajedničkog interesa.
"Iako je u konkurenciji nekoliko sličnih inicijativa, proces
Royaumont ima izgleda za uspjeh jer pokriva teme od interesa kojima
se, ali ne tako izravno, bave Vijeće Europe, Srednjeeuropska
inicijativa ili SECI", rečeno je na konferenciji.
Nitko od sudionika sastanka nije doveo u pitanje opravdanost
projekta, za koji bi trebalo odvojiti više sredstava iz proračuna
Europske unije, a najbolja formula uspjeha sličnih korisnih
inicijativa, kako su zaključili parlamentarci, "njihovo je
međusobno povezivanje i razmjena iskustava".
"Potrebno je stvoriti mrežu suradnje među osobama koje su po
prirodi svoje funkcije u stalnom dodiru s raznim informacijama",
rekao je predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog
parlamenta i domaćin skupa u Bruxellesu Tom Spencer.
Jedan od važnijih čimbenika procesa Royaumont bit će njegova
"parlamentarna dimenzija", pa je već dogovoreno da se idući
sastanak predsjednika vanjskopolitičkih odbora parlamenata
zemalja koje sudjeluju u procesu održi u Skoplju.
Prema riječima koordinatora procesa Panagiotisa Rumeliotisa,
jedan od ciljeva procesa upravo je pronalaženje onog zajedničkog u
različitosti kultura, jezika, vjera i interesa država u ovom dijelu
Europe.
"Proces Royaumont može se smatrati nekom vrstom tribine otvorene
svima", rekao je Rumeliotis, ukazujući na činjenicu da je proces
jedino mjesto na kojem se u ovom trenutku mogu naći i čuti i
predstavnici SRJ, kojima je pristup gotovo svim europskim i
svjetskim institucijama, zahvaljujući sankcijama, onemogućen.
Europski će parlament, rečeno je na konferenciji, podržavati
proces Royaument, jer smatra da je koristan, a projekti procesa,
njih 55, ostvaruju se željenim tempom, čime se omogućuje
povezivanje medija i parlamenata te potiče međuetnički dijalog.
Ulogu domaćina na skupu u Bruxellesu imao je predsjedatelj
Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Britanac Tom
Spencer, a konferenciji su nazočni, uz predstavnike Slovenije,
Mađarske, Hrvatske, BiH, SRJ, Makedonije, Albanije, Rumunjske,
Grčke, Bugarske te Turske, i predstavnici Austrije kao
predsjedatelja EU, zatim Europske komisije te koordinator procesa
Royaumont grčki diplomat Panagiotis Rumeliotis.
(Hina) lsn/dam rb
212150 MET sep 98