NJEM 18. IX. FAZ: DEKRETI I IZBORI

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 18. IX. 1998. Birati, birati, birati "U Bosni i Hercegovini nedostaje puno toga - volja za pomirenje, radna mjesta, stambeni prostor za povratnike, prometni putovi, ulaganja potrebna za oživljavanje gospodarstva. Samo je izbora napretek. Nakon što je rat, započet u proljeće 1992., završen Daytonskim mirovnim sporazumom u studenom 1995., izbori pod međunarodnim nadzorom održani su već četiri puta. Glasovanje od prošlog vikenda bilo je peto po redu u razdoblju kraćem od tri godine. Počelo je u lipnju 1996. s općinskim izborima u glavnom gradu Hercegovine Mostaru - uslijedili su prvi izbori na razini čitave države, entiteta i kantona u rujnu iste - 1996. - godine. Godinu dana kasnije održani su prvi komunalni izbori u čitavoj Bosni, koji su potom morali biti odgođeni za godinu dana zbog brojnih manipulacija biračkim popisima, ponajprije u republici srpskoj (...) U studenom 1997. uslijedili su prijevremeni izbori za nacionalnu skupštinu RS, u okviru kojih je predsjednica RS Biljana Plavšić u Banjoj Luci izborila pobjedu u borbi za vlast protiv ekstremno nacionalističkog paljanskoga vodstva. Na kraju, ponovno su održani izbori na razini čitave zemlje, entiteta i kantona, pri čemu nacionalna skupština RS ponovno dobiva nove zastupnike nakon manje od deset mjeseci rada sadašnjeg sastava. Birališta će ponovno biti otvorena za dvije godine jer je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) nekoliko tjedana prije izbora, održanih prošlog vikenda, donijela odluku o skraćenju zakonodavnog razdoblja s planiranih četiri na dvije godine. (Po Daytonskom sporazumu, samo tročlano državno predsjedništvo ima četverogodišnji mandat.) Brojni - sami po sebi posebno složeni - izbori zahtijevaju od EU (u Mostaru) i ponajprije od OESS-a angažman opsežnih sredstava. Ne postoje pouzdani podaci o izdacima međunarodne zajednice za održavanje i nadzor izbora. Nedavni izbori, čiji će prvi rezultati biti objavljeni tek za tjedan dana, stajali su otprilike više od 50 milijuna maraka. Opisana uvezena izborna gorljivost nameće pitanje o omjeru potrošenih sredstava i rezultata. EU i OESS očitovali su zadovoljstvo demokratskim i uglavnom regularnim tijekom izbora. Sadašnji šef OESS-a u Bosni Barry očitovao je zadovoljstvo tijekom izbora i u nedjelju nakon zatvaranja birališta. To je možda razumljivo s obzirom na same izbore, ali Zapad teško može biti zadovoljan izbornim rezultatima. Zanemarimo li nijanse, posebno na sadašnjim izborima, zaključit ćemo da su 'nacionalne stranke' triju mjerodavnih etničkih skupina - (muslimanskih) Bošnjaka, Srba i Hrvata - potvrdile svoje vodeće pozicije. Nadalje, čak i ako su takozvane umjerene snage u RS, okupljene oko Plavšićke i premijera Dodika, uspjele ojačati svoju poziciju, vodeći političari svake etničke skupine zasad još zastupaju ponajprije interese vlastitih sunarodnjaka. Naime, izabrali su ih upravo njihovi 'vlastiti ljudi' te je sasvim prirodno što u prvom redu zastupaju interese svojih birača. Zajedničke institucije jedinstvene države i federacije Bošnjaka i Hrvata još su paralizirane. Ukoliko je uopće postignut, konsenzus je ostvaren tek nakon pretjerano dugotrajnih rasprava i pregovora, kojima je neprekidno prijetio neuspjeh. Malobrojni opipljivi rezultati, koji ocrtavaju obrise stare - nove jedinstvene bosanske države - zajednička valuta, zastava, grb, automobilske oznake, putovnice - postignuti su samo zahvaljujući postojano širenom mandatu visokoga predstavnika (OHR). Osim toga, OHR je otpuštao izabrane, a time zapravo i legitimne predstavnike, koji su po mišljenju međunarodne zajednice kršili odredbe Daytonskog sporazuma. Napokon, na posebno spornim mjestima - primjerice u Brčkom, Srebrenici i Drvaru - imenovani su regionalni predstavnici OHR-a, koji faktički imaju guvernerske ovlasti. Na kraju, OHR je u suradnji s mirovnom postrojbom SFOR utjecao na medije, proveo carinski nadzor posredstvom EU i pobrinuo se da se novac slije u ona područja i općine, čiji su mjesni politički predstavnici surađivali u skladu sa željama međunarodne zajednice. Poluprotektorat OHR-a, uspostavljen uglavnom na temelju bonnskih odluka Vijeća za uspostavu mira u prosincu 1997., razvija se sve više u smjeru dvotrećinskog ili tročetvrtinskog protektorata. I dok protektoratsko ponašanje međunarodne zajednica utječe na postupno srastanje zemlje izmučene ratom, donoseći ljudima korist, izbori održani strogo po demokratskim pravilima igre dosad su usmjeravali razvoj događaja u suprotnom smjeru. Hoće li ovaj put biti drukčije?", pita na kraju analize Matthias Rüb. 210254 MET sep 98