53. OPĆA SKUPŠTINA UN-A U SJENI GLOBALNE EKONOMSKE KRIZE

WASHINGTON, 20. rujna (Hina) - Okupljanje svjetske političke elite u New Yorku na 53.-em zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda početkom idućeg tjedna odvijat će se u sjeni globalne ekonomske krize koja potresa svijet od Azije do Rusije, porasta terorizma u svijetu i krize američkog predsjedničkog sustava.#L# Stoga će i prošlogodišnje dominantne teme - reforma svjetske organizacije i rješavanje financijskih teškoća UN-a biti niže na prioritetima govornika u dvotjednoj općoj raspravi za koju je prijavljeno 181 od 185 zemalja članica. Već u ponedjeljak, prvi dan rasprave, predsjednik zemlje domaćina Bill Clinton bit će pred izazovom da svojim govorom svjetskim državnicima i šefovima izaslanstava potisne u drugi plan istodobno emitiranje snimke njegova četverosatnog svjedočenja pred velikom saveznom porotom u aferi Lewinsky. Sve vodeće američke televizijske kuće najavile su da će snimku emitirati u cjelosti u trenutku dok se Clinton bude obraćao u UN-u. Među rijetkim državama koje se neće obratiti skupštini bit će najmanja na svijetu i najmlađa članica svjetske organizacije Palau, kao i Jugoslavija čiji je status zaleđen, te Somalija i Kambodža. Hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić obratit će se skupu u ponedjeljak, 28. rujna. Uz nastup na Općoj skupštini UN-a hrvatsko izaslanstvo imat će i brojne bilateralne susrete za devetodnevnog boravka u New Yorku. Pred članicama svjetske organizacije ove godine novo lice svoje države ponudit će iranski predsjednik Mohamad Khatami. On će iskoristiti priliku da svojim govorom predstavi novi Iran - zemlju zainteresiranu za dijalog i suradnju sa međunarodnom zajednicom. Palestinski će, pak, vođa Jaser Arafat iskoristiti svoju priliku da pozove na potporu Ujedinjenih naroda namjeri njegovih sunarodnjaka da proglase državnost u svibnju iduće godine, bez obzira na ishod konačnih mirovnih pregovora sa Izraelom. Opća skupština UN-a ljetos je izglasala za promatračku misiju Palestine pri UN-u dodatna prava, gotovo je izjednačivši statusom sa drugim članicama, sa iznimkom prava glasa. Palestinci će se po prvi puta obratiti godišnjem okupljanju svjetskih lidera. Izrael je najavio žestoki otpor pokušaju Palestine da ostvari ravnopravno mjesto u sjedištu svjetske organizacije, a međunarodna će zajednica imati prilike pratiti i pokušaj afganistanskih Talibana da otmu mjesto od svrgnute vlade. U radu Opće skupštine Ujedinjenih naroda ove će godini visoko mjesto imati pitanja razoružanja i obilježavanje 50-godišnjice univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Na dnevnom redu je i nova točka - razmatranje projekta Betlehem 2000 kojim bi se obilježilo drugo tisućljeće od rođenja Krista i ulazak svijeta u novi milenij. U naslijeđe iz prošle godine svjetskoj organizaciji ostaje problem Iraka i rada inspekcija, kao i više svjetskih kriza uključivši jednu od novijih - na Kosovu. Zemlja domaćin Sjedinjene Države, pak, u godinu ulaze bez svoga veleposlanika pri UN-u i bez izgleda za skori rasplet istrage financijskog poslovanja Richarda Holbrookea koje vodi američko Ministarstvo pravosuđa. Iz prethodne godine SAD su prenijele neplaćene dugove tako da im prijeti gubitak prava glasa u svjetskoj organizaciji nakon što neplaćeni doprinosi premaše dvogodišnja dugovanja. Skupini zemalja koje su, zbog neplaćanja doprinosa, već izgubile pravo glasa u Općoj skupštini pridružila se na početku 53. zasjedanja i Bosna i Hercegovina. Dugovi te zemlje ipak su daleko manji od onih Washingtona koji su, po podacima UN-a, prerasli iznos od 1.6 milijardu dolara. Neplaćanje američkih dugova uskoro bi moglo imati još jednu posljedicu za SAD - gubitak vodećih položaja u UN-u koje tradicionalno popunjava Washington. Okupljanje svjetskih lidera u New Yorku bit će prilika i za zasebni susret zemalja ASEAN-a te za razgovore premijera Pakistana i Indije o njihovoj utrci u nuklearnim pokusima i naoružanju. (Hina) ps dr 200732 MET sep 98