ILOK, 19. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman danas je u Iloku pozvao na očuvanje jedinstva hrvatskog naroda na čijim je temeljima stvorena hrvatska država, i na čemu se treba temeljiti budućnost Hrvatske.
Obraćajući se brojnim Iločanima i njihovim gostima u dvorištu iločkog dvorca, središnjem mjestu tradicionalne manifestacije 31. iločka berba grožđa, dr. Tuđman je podsjetio da je njegov današnji posjet izvršenje posljednje ratne obveze da će doći u Ilok popiti iločki traminac.
GOVOR IZ ILOKA
ILOK, 19. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuđman danas je u Iloku pozvao na očuvanje jedinstva hrvatskog
naroda na čijim je temeljima stvorena hrvatska država, i na čemu se
treba temeljiti budućnost Hrvatske. Obraćajući se brojnim
Iločanima i njihovim gostima u dvorištu iločkog dvorca, središnjem
mjestu tradicionalne manifestacije 31. iločka berba grožđa, dr.
Tuđman je podsjetio da je njegov današnji posjet izvršenje
posljednje ratne obveze da će doći u Ilok popiti iločki
traminac.#L#
Sve što smo obećali od 1989., 1990., sve ciljeve uspostave
slobodne, nezavisne i suverene hrvatske države, ispunili smo na
čuđenje i unutrašnjim protivnicima i svim onim vanjskim,
međunarodnim čimbenicima, koji su htjeli pod svaku cijenu očuvati
bivšu Jugoslaviju, kazao je. Sve to, istaknuo je predsjednik
Tuđman, ostvareno je zbog svijesti hrvatskog naroda koji je uvijek
bio sastavni dio Europe, te snagom domovinske i iseljene Hrvatske.
Podsjećajući na niz pokušaja uspostave hrvatske države nakon
gubitka državnosti, koju je hrvatski narod imao od sedmog do 12.
stoljeća, dr. Tuđman je naglasio kako je na tim iskustvima, s
programom pomirbe i jedinstva hrvatstva, ostvarena hrvatska
država. Ali tu slobodu i državu, poručio je, možemo sačuvati samo
jedinstvom. "Ako bi dozvolili da nas unutarnji i vanjski protivnici
slobodne i nezavisne Hrvatske razjedine mogli bismo u miru, nakon
takvih pobjeda doživjeti Bleiburg, ponovne Križne puteve i ponovno
vraćanje na Balkan ili u nekakvu jugoistočnu Europu", kazao je.
Čuvanje i učvršćenje toga jedinstva i svijesti potrebno je i danas
za gospodarski razvitak. "Naša Hrvatska će biti takva kako ćemo
raditi, znati razmišljati i unapređivati naše gospodarstvo,
kulturu i svekoliki život", rekao je hrvatski predsjednik.
Podsjetio je i na pokušaje da se spriječi uspostava hrvatske
države, da su neke međunarodne sile smatrale da tobožnja republika
srpska krajina ima pravo na opstanak, na opredjeljenje iako ih je
bilo tek deset do 12 posto, te da su mu nakon "Bljeska" prijetili i
preporučali da se ne ide u "Oluju". No, mi smo ipak izvojevali
pobjede koje su začudile svijet, a kojima je omogućena i deblokada
Bihaća i ostanak međunarodnih snaga u BiH, kazao je dr. Tuđman.
Podsjetio je i da se pristalo na mirnu reintegraciju hrvatskog
Podunavlja, kako ne bi imali više žrtava; da se dokaže da su Hrvati
miroljubiv, demokratski i human narod i da ne teže tome da ni jedan
Srbin ne živi u Hrvatskoj, već da oni koji žele priznati Hrvatsku
kao svoju domovinu ostanu. U tom smislu prihvatili smo i suradnju
međunarodne zajednice, rekao je dr. Tuđman izražavajući toj
zajednici i zahvalnost što su pomogli mirnu reintegraciju.
Ali, hrvatska javnost, istaknuo je, pita se s kojim to pravom mnogi
predstavnici međunarodne zajednice govore kakva bi Hrvatska
trebala biti. "Govore nam o promjenama izbornog zakona, o slobodi
medija. Zaboravljaju da Hrvatska nije nikakva gubernija, nikakva
kolonija, da Hrvatska nije i neće biti ničiji protektorat", kazao
je dr. Tuđman, ističući kako je hrvatski narod zreo politički
narod.
"Tom narodu nekakvi činovnici usuđuju se preporučivati kakva
Hrvatska treba da bude, kako da se vlada", rekao je dr. Tuđman.
Takve preporuke, nastavio je, idu iz redova onih koji su htjeli
sačuvati bivšu Jugoslaviju, spriječiti uspostavu hrvatske države,
htjeli poraz Hrvatske 1991/92., te koji su i danas, pred BiH izbore
htjeli destabilizirati hrvatstvo u BiH i u Hrvatskoj. Te snage
ponovno su doživjele politički poraz, ali nastavljaju govoriti što
bi sve Hrvatska trebala za ulazak u Europu, istaknuo je dr. Tuđman,
opetujući kako je Hrvatska oduvijek dio Europe. Te bi snage,
poručio je, morale shvatiti da pred sobom imaju zreo narod sa zrelim
vodstvom i da neće uspjeti nikakve njihove namjere o
destabilizaciji Hrvatske i vraćanju u nekakve balkanske ili
jugoistočne integracije. Odbijajući takve integracije, dr. Tuđman
se izjasnio za normalizaciju odnosa sa svim zemljama, i sa SRJ.
Predsjednik Tuđman istaknuo je želju za integracijom u srednju
Europu, ali takvu da Hrvatska sačuva svoj nacionalni identitet.
"Želimo da uđemo u Europu koja će biti zajednica naroda i domovina,
u kojoj će svi narodi od međusobne suradnje imati koristi, ali i u
kojoj svaki narod može doprinijeti kulturnom i gospodarskom
razvitku", rekao je.
Možemo, naglasio je dr. Tuđman, biti ponosni i što smo u društveno-
političkoj i gospodarskoj stabilnosti postigli više nego bilo koja
druga bivša socijalistička država.
Predsjednik Tuđman opetovao je kako jedinstvo i razvitak te
svijesti moraju biti jamstvo budućnosti hrvatskoga čovjeka i
hrvatske države. Nejedinstvo u prošlosti, naglasio je, razlog je da
nismo imali svoje države, a i sada nas neki nejedinstvom hoće
spriječiti na našem putu. Upozorio je pritom i na one koji
zaboravljaju što je ova vlast, HDZ, učinila za uspostavu Hrvatske i
koji bi htjeli nekakvu drugu Hrvatsku, a kojom bi mnogi htjeli
vladati iz Europe i Amerike.
Hrvatski narod je dokazao da je sazrio i da neće dopustiti nikakva
lutanja. Sve što smo ostvarili, uspostavom vlasti, demokracije,
vojne moći, jamstvo je za budućnost hrvatske države, ako ne
dopustimo da nas ponovno razjedine, kazao je dr. Tuđman.
Najvažnijim zadatkom označio je povratak ljudi, kako u Ilok u koji
se već dobar dio vratio, tako i u razoreni Vukovar i druga područja.
"Ako se ne žele vratiti hrvatska vlast ima obvezu zbrinuti Hrvate
koji su bili prisiljeni izbjeći iz BiH i one koji se vraćaju iz
svijeta", kazao je, poručujući na kraju kako i sam preuzima obvezu
da učini sve da ne dopusti ponovnu podjelu hrvatskog naroda.
(HINA)
191646 MET sep 98