NJEMAČKA 16. IX. DIE WELT: POREZNA OSNOVA ERODIRA U CIJELOJ EU

NJEMAČKA DIE WELT 16. IX. 1998. Akutna sušica "Od osamdesetih godina imućnim zemljama svijeta širi se podmukla bolest: kopni porezni priljev. Najteže su pogođene tipične socijalne države. Povjerenstvo EU sa sjedištem u Bruxellesu već se neko vrijeme bavi tim pitanjem, važnim za uspjeh gospodarske i monetarne unije, ali nije uspjelo pronaći djelotvoran lijek. OECD, čelno tijelo industrijskih zemalja, pripisuje toj temi veliko značenje, kao što je prikazano u novoj studiji o poreznoj politici. Stručnjaci za ekonomiju uglavnom se slažu oko dijagnoze bolesti. Stalan porast državnih izdataka prouzročio je pretjerano porezno opterećenje. Gole brojke pokazuju da je porezni teret u EU-prosjeku tijekom prošla tri desetljeća porastao sa 28 na više od 42 posto. Štetne posljedice za gospodarstvo i zapošljavanje u zemljama s visokim porezima nisu izostale. Istraživači utvrđuju međusobnu povezanost predimenzionirane porezne države i slabog gospodarskog rasta. U razdoblju manje obilnog poreznog priljeva mnoge su vlade pod pritiskom praznih blagajna u početku birale udoban put financiranja deficita i zaduživanja - između ostalog i zato da dobiju na vremenu. Stoga su državni proračuni od prve polovice osamdesetih godina gotovo posvuda dosezali crvene brojke. U Europskoj je uniji prosječni državni dug od g. 1980. porastao sa 41 na 78 posto proizvodnje (društveni brutto proizvod) - u Njemačkoj s 33 na 65 posto. No, time su istodobno dosegnute granice zaduživanja. Od 1993/1994. deficiti su posvuda u procesu smanjivanja radi smanjenja teškog tereta kamata i pravodobnog ispunjavanja maastriških kriterija za euro. U međuvremenu su se dogodile i brojne manje porezne reforme. Ublažen je pritisak progresije kod prihoda i dobiti radi zaustavljanja bijega u sivu privredu i u porezno povoljnije strane zemlje. Umjesto toga povećana su socijalna izdvajanja i potrošački porezi. Ukupna zaduženja ostala su ista ili su dodatno porasla. No, ta je politika istodobno rezultirala i preraspodjelom dugova u korist viših primanja i kapitala, a na račun skupina zaposlenih s niskim plaćama - što je negativno utjecalo na tržište rada. Po procjeni EU trećina nezaposlenosti u Europi posljedica je oštrijeg oporezivanja čimbenika rada. Usprkos svemu tome, erozija porezne osnove i dalje je nezaustavljiva. U okviru EU ali i širom svijeta jača porezno natjecanje. Sve više novca slijeva se u zemlje koje ga privlače povoljnim poreznim odredbama. Privatnim ulagačima i tvrtkama otvoreni su novi putovi legalnog izbjegavanja poreza ili ilegalne utaje posredstvom 'oaza' u granicama EU i izvan nje. Sama Europska unija priželjkuje kodeks ponašanja, koji bi trebao otežati nepoštenu poreznu konkurenciju. OECD preporučuje pak globalnu suradnju radi koordinacije i nadzora porezne politike posredstvom određenog međunarodnog tijela. Jasno je samo da je porezna država dosegla svoje granice. Mnogi pokazatelji upućuju na zaključak da akutan pad poreznog priljeva nije moguće izliječiti kontrolama ni djelomičnim reformama. Prošlo je vrijeme kad je bilo moguće odugovlačiti rješavanje problema deficitima i premještanjem poreznih težišta. Samo veliko sniženje državnih i poreznih kvota - dakle ukupnih tereta - može još postaviti javne financije na zdrav temelj. Nema sumnje da takvo liječenje obuhvaća i nužno opsežno kresanje socijalne stavke proračuna. Stručnjaci polaze od pretpostavke da će 'optimalna državna kvota' u 21. stoljeću iznositi oko 30 posto - u usporedbi sa sadašnjih 48 posto u EU i Njemačkoj. Nova njemačka vlada trebala bi polaziti od tih činjenica", zaključuje Alfred Zänker. 170336 MET sep 98