ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Zdravko Mršić predložio je ovih dana u tisku da Dubrovnik postane hrvatska dubrovačka republika, koja bi u okviru Hrvatske imala punu gospodarsku, poreznu, carinsku, kulturnu i administrativnu autonomiju.
Mršić je bio prvi hrvatski ministar vanjskih poslova, potom predsjednik ugasle Kršćanske narodne stranke. Njegov su prijedlog za Hinu danas komentirali predstavnici političkih stranaka.
ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Zdravko Mršić predložio je ovih dana u
tisku da Dubrovnik postane hrvatska dubrovačka republika, koja bi u
okviru Hrvatske imala punu gospodarsku, poreznu, carinsku,
kulturnu i administrativnu autonomiju. Mršić je bio prvi hrvatski
ministar vanjskih poslova, potom predsjednik ugasle Kršćanske
narodne stranke. Njegov su prijedlog za Hinu danas komentirali
predstavnici političkih stranaka. #L#
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) smatra da su Mršićeve teze i
prijedlozi u "izričitoj suprotnosti" s temeljnim Ustavnim
načelima. "Mršićeve konstatacije plod su patološke mržnje prema
aktualnoj vlasti, koja je u velikoj mjeri utemeljena na njegovoj
osobnoj frustraciji", rekao je Vladimir Šeks, potpredsjednik HDZ-
a. "Mršić je u svojim napisima prešao Rubikon i postao tragičarem,
koji se sa svojim tvrdnjama i željama svrstao u redove onih koji
rade na razbijanju hrvatske države i koji zastupaju tezu da je
Dubrovnik srpski grad," rekao je. Šeks smatra da Mršićevi
prijedlozi nigdje neće biti ozbiljno shvaćeni.
Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) nije pristaša Mršićeve
ideje, ali upozorava kako su do nje doveli neučinkovitost središnje
i nemogućnost mjesne vlasti u rješavanju problema. "SDP se zauzima
za sasvim drugačiji teritorijalni ustroj i koncept mjesne
samouprave od sadašnjeg", rekao je Šime Lučin, potpredsjednik SDP.
Ustvrdio je kako su mnogi problemi u Hrvatskoj posljedica velikog
stupnja centralizacije. Realizacija ideje, poput Mršićeve,
potaknula bi i druge da zatraže isti status za svoje gradove, rekao
je Lučin.
Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) drži kako političke
okolnosti nisu zrele za Mršićevu ideju i da Hrvatska trenutno ima
prećih problema. "Ideja je izvan vremena i prostora i nije
politički pogođena", rekao je Jozo Radoš, potpredsjednik HSLS. "O
tome će se možda moći razmišljati u dalekoj budućnosti", rekao je.
Hrvatska seljačka stranka (HSS) stajališta je, da zbog
racionalizacije državne uprave, u Hrvatskoj treba sustavno
razvijati pitanje tradicionalnih hrvatskih regija, ali se protivi
svakom obliku autonomaštva. "HSS se energično protivi i najmanjim
naznakama autonomaštva u Hrvatskoj", rekao je Zlatko Tomčić,
predsjednik HSS. Mršićevu ideju ocijenio je "krajnje
problematičnom", jer mu upravo "miriše" na autonomaštvo.
Istarski demokratski sabor (IDS) tvrdi kako su polazišta o davanju
veće autonomije mjesnoj samoupravi uobičajena i u drugim europskim
državama. "To nije corpus separatum, nego približavanje europskim
standardima i posve normalna demokratska inicijativa", rekao je
Damir Kajin, potpredsjednik IDS. Nezadovoljna sadašnjim
funkcioniranjem lokalne samouprave i uprave stranka predlaže
decentralizaciju. "Mršićeve teze slične su našim programskim
načelima, i ne vidim da bi nekadašnji hrvatski ministar vanjskih
poslova negirao temeljne vrednote hrvatske države", rekao je.
Mršićev prijedlog i programska načela IDS imaju i dosta dodira s
projektom "Zemlja Istra" Ivana Paulette, ali za razliku od njega ne
zastupaju pravo na samoodređenje regija, rekao je Kajin.
Liberalna stranka (LS) zagovara veću financijsku i političku
autonomiju za mjesnu samoupravu u cijeloj Hrvatskoj, rekao je Božo
Kovačević, glasnogovornik stranke. Drži, međutim, kako se na
listopadskim izborima u Dubrovniku neće, niti da bi se smjelo,
odlučivati o prijedlozima Zdravka Mršića. Rekao je kako bi
sređivanju teškoga stanja u Dubrovniku više doprinijela
učinkovitija pravosudna i policijska istraga oko Dubrovačke banke
i drugih afera u gradu i županiji.
Hrvatska stranka prava (HSP) smatra da su regionalizmi i
autonomaštvo protivni hrvatskim državnim interesima, kazao je
predsjednik HSP-a Ante Đapić. Zbog povijesne i kulturne baštine
Dubrovnik bi trebao imati posebniji tretman, ali samo u okviru
Hrvatske države, kazao je Đapić. Smatra da su Mršićevi prijedlozi
odraz njegove loše političke pozicije. Nazvao ih je ružnima
poglavito kada ih se stavi u kontekst spomena na hrvatske vojnike
koji su iz čitave Hrvatske došli braniti Dubrovnik od srpsko-
crnogorske agresije.
(Hina) vl/sšh
161834 MET sep 98