FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HSS: NEZAVIDNO STANJE U STOČARSTVU I RATARSTVU

ZAGREB, 16. rujna (Hina) - U domaćem se stočarstvu bilježi stalan pad proizvodnje mesa, prvenstveno zbog prevelikog uvoza žive stoke i mesa. Nizom problema opterećeno je i ratarstvo, a posebno negativne stope bilježi proizvodnja uljarica, naglasak je sa današnjeg, drugog dana rasprave o stanju u domaćem agraru. Četverodnevnu raspravu o agraru organizirala je Hrvatska seljačka stranka.
ZAGREB, 16. rujna (Hina) - U domaćem se stočarstvu bilježi stalan pad proizvodnje mesa, prvenstveno zbog prevelikog uvoza žive stoke i mesa. Nizom problema opterećeno je i ratarstvo, a posebno negativne stope bilježi proizvodnja uljarica, naglasak je sa današnjeg, drugog dana rasprave o stanju u domaćem agraru. Četverodnevnu raspravu o agraru organizirala je Hrvatska seljačka stranka. #L# Hrvatskoj nedostaje oko 40 posto goveđeg, 20 posto svinjskog, 30 posto ovčjeg mesa, te oko 20 posto mlijeka, kazao je saborski zastupnik HSS-a Božidar Pankerić. Jedini je izuzetak proizvodnja peradarskog mesa koja pokriva, pa i premašuje domaće potrebe. Takvo stanje u stočarstvu, smatra, rezultat je neodgovarajuće podrške i nedovoljne zaštite od uvoza. Prioritet HSS mora biti zaokret u stočarstvu i ukupnoj poljoprivredi, istaknuo je Pankerić predlažući da se razmisli o proizvodnji "zdravog i čistog mesa". U ratarstvu domaće potrebe sa domaćih oranica 'pokrivamo' kod svega nekoliko proizvoda, primjerice pšenice, krumpira, grožđa. Kod ostalih, a posebice kod uljarica upućeni smo na uvoz, upozorio je Vladimir Hrust. Kod biljnog ulja vlastitom proizvodnjom podmirujemo svega 34 posto potreba. Izlaz iz takvih prilika Hrust vidi u stimuliranju domaće proizvodnje, obnovi zastarjelih prerađivačkih kapaciteta. U raspravo o ratarstvu preporučeno je povećanje proizvodnje krmnog bilja, jači nadzor nad proizvodnjom sjemena i sadnog materijala. Drugog dana rasprave o stanju u agraru upozoreno je na lošu demografsku sliku hrvatskog sela. Selo je sve starije, na njemu živi 20 posto stanovništva starijeg od 65 godina, kazao je Dragutin Feletar. Želi li se zaustaviti taj trend nužno je ljude obrazovati specifičnim zanimanjima i podizati civilizacijsku razinu života u selu, smatra Feletar. U četvratak i petak sudionici HSS-ova skupa, uz ostalo će razmotrit probleme ribarstva, vinogradarstva, porezne politike. (Hina) bm ds 161533 MET sep 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙