NEW YORK, 16. rujna (Hina/Reuters) - Tim visokih dužnosnika UN-a osudio je Alžirsku vladu zbog kršenja ljudskih prava od strane snaga sigurnosti, ali je istovremeno naglašeno da je zemlji hitno potrebna pomoć svjetske zajednice u
borbi protiv ekstremizma i nasilja.
NEW YORK, 16. rujna (Hina/Reuters) - Tim visokih dužnosnika UN-a
osudio je Alžirsku vladu zbog kršenja ljudskih prava od strane
snaga sigurnosti, ali je istovremeno naglašeno da je zemlji hitno
potrebna pomoć svjetske zajednice u borbi protiv ekstremizma i
nasilja.#L#
U dugo očekivanom izviješću, koje će UN objaviti u srijedu,
uvažavaju se napori koje je vlada uložila u šestogodišnjoj borbi
protiv radikalnih islamista, ali se istodobno ističe da, glede
kršenja ljudskih prava, ni država nije u potpunosti nevina,
posebice kada se radi o osobama optuženim za terorizam.
Alžiru, piše u izviješću, potrebna je "promjena mentaliteta", kako
u sudstvu, policiji i vojsci, tako i u institucijama odgovornim za
poštivanje ljudskih prava.
U izviješću se navode brojni slučajevi proizvoljnog zatvaranja,
mučenja, samovoljnih smaknuća.
U mnogim slučajevima, "suci su naprosti zažmirili na čvrste dokaze
o mučenjima ljudi u policijskom pritvoru".
Prema zapadnim procjenama, u nasilju koje traje od početka 1992.
godine, nakon prekinutih općih izbora, živote je izgubilo više od
65.000 ljudi.
Vlada ubojstva pripisuje ekstremnim islamističkim skupinama,
posebice Oružanoj islamskoj skupini (GIA), ali udruge za ljudska
prava također optužuju i snage sigurnosti za sudjelovanje u
ubojstvima, mučenjima i "nestancima".
"Osuđujemo svaki oblik ekstremizma ili fanatizma pod čijom izlikom
se provode teroristička djela", zaključuje se u izviješću.
U izviješću se također navodi da se "protiv terorizma može boriti
jedino poštivanjem ljudskih prava i demokracijom".
Alžir je veoma dugo odbacivao svaku mogućnost istrage vezane za
nasilje i ekstremizam, tvrdeći da se radi o unutrašnjoj stvari. No,
nakon razgovora s glavnim tajnikom Kofi Annanom, vlada je dozvolila
dvotjedni posjet ekipi UN-a koju je predvodio bivši portugalski
predsjednik Mario Soares.
Predstavnici UN-a, nisu se, međutim, mogli sastali s glavnim vođama
zabranjene Islamske fronte spasa (FIS) - predsjednikom FIS-a
Abasom Madaniem, koji je u kućnom pritvoru, dok je Ali Belhadji u
zatvoru.
UN-u je takođe onemogućeno da se sastane sa predstavnicima Berbera,
a kao izgovor su navedeni sigurnosni razlozi.
Posebno je težak i mučan položaj žena i djevojčica, koje su iznijele
na vidjelo bolne priče o mučenjima, silovanjima i ubojstvima od
strane fundamentalista. Česte su otmice žena i ženske djece, koje
se islamističkim borcima nude kao "nagrade", za što su odgovorni
vjerski vođe koji, da bi opravdali zločine, izdaju "vjerske fatwe"
(vjerski dekret).
Žene su, osim toga, zabrinute i zbog islamskog utjecaja u vladi, te
zakona o obitelji iz 1980. godine, za koji drže da je
diskriminirajući i ponižavajući.
Prema tom zakonu, žene se pravno ne smatraju odraslim i ne mogu
glasati niti se rastati od svojih muževa.
Žene čine tek osam posto radne snage u Alžiru.
UN u svom izviješću ističe da je nužno preinačiti 30-godišnji
sustav jednostranačke diktature.
"Smatramo potrebnim da se podjeli vlast između predsjednika,
vojske i heroja revolucije, kako bi došli do stupnja na kojem će
izabrana vlada predstavljati neosporan politički autoritet",
zaključuje se na kraju izviješća.
(Hina) vk sd
161231 MET sep 98