ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Pitanja poreza na dodanu vrijednost, nenaplaćenih potraživanja, gospodarskih odnosa s inozemstvom, posebice susjednim zemljama, poticajnih mjera u poljoprivredi i turizmu, najčešća su pitanja koja su
gospodarstvenici uputili predsjedniku i članovima hrvatske Vlade na tradicionalnom susretu - Hrvatskom gospodarskom forumu održanom danas na Zagrebačkom velesajmu. Od petstotinjak nazočnih gospodarstvenika izravna pitanja premijeru Zlatku Mateši, potpredsjedniku Vlade i ministru financija Borislavu Škegri, te ministru gospodarstva Nenadu Porgesu tijekom jednosatnog razgovora uspjelo je postaviti tek njih dvadesetak.
ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Pitanja poreza na dodanu vrijednost,
nenaplaćenih potraživanja, gospodarskih odnosa s inozemstvom,
posebice susjednim zemljama, poticajnih mjera u poljoprivredi i
turizmu, najčešća su pitanja koja su gospodarstvenici uputili
predsjedniku i članovima hrvatske Vlade na tradicionalnom susretu
- Hrvatskom gospodarskom forumu održanom danas na Zagrebačkom
velesajmu. Od petstotinjak nazočnih gospodarstvenika izravna
pitanja premijeru Zlatku Mateši, potpredsjedniku Vlade i ministru
financija Borislavu Škegri, te ministru gospodarstva Nenadu
Porgesu tijekom jednosatnog razgovora uspjelo je postaviti tek
njih dvadesetak. #L#
Na upit o mogućnosti oslobađanja od PDV-a izvoza preko posrednika,
Škegro je kazao kako, bez obzira na posrednika, izvoznici nisu
oslobođeni PDV-a. Premijer je pak hotelijerima poručio da im Vlada
neće smanjiti PDV, ali će im ga vraćati preko jeftinijih kredita za
obnovu i preuređenje hotela.
Borislav Škegro najavio je i izmjene Zakona o PDV-u - produženje
obračunskog razdoblja (s 15 na mjesec dana), povišenje cenzusa
poreznog obveznika (sada 50.000 kuna) i to za dva do tri puta.
Najavio je također oslobođenje od PDV-a poštanskih pošiljki iz
inozemstva, definiranje uvoza upotrebljavanih stvari koji bez PDV-
a mogu uvesti povratnici, jer se, kako je rekao, "neki od njih
vraćaju nekoliko puta godišnje".
U svezi problema nelikvidnosti, Škegro je kazao kako Vlada nema
ništa protiv uvođenja multilateralne kompezacije kao jednog od
mogućih rješenja. "Nismo protiv multilateralne kompenzacije,
imamo određene rezerve, ali svaka kuna koja se naplati dobra je
stvar", kazao je Škegro.
No, Škegro je upozorio na slučajeve gdje ni multilateralna
kompenzacija ne bi pomogla, jer npr. poduzeća sama sebe blokiraju
ili se blokiraju dva poduzeća međusobno kako im netko treći ne bi
blokirao račun. To nije problem Vlade, napominje Škegro, nego
problem poduzeća i gospodarstvenika koji moraju rješiti međusobno.
Najviša potraživanja, po Škegrinim podacima, imaju banke,
Ministarstvo financija, mirovinski i zdravstveni fondovi, carina,
robne rezerve i HBOR, odnosno "država je neto-vjerovnik u
milijardama kuna". I iz tih dugova, smatra Škegro, proizišao je dug
države prema umirovljenicima.
Na upit koliko je pametno smanjivanje vojne industrije dok svi
drugi u svjetu rade na njezinu jačanju, premijer je poručio kako će
se zadržati samo ono što je profitabilno.
Izvoznike u Rusiju, posebice obzirom na krizu u kojoj se sada nalazi
ta zemlja, ministar Porges je pozvao da podatke dostave
Ministarstvu, kako bi se zajednički pokušalo naći rješenje i
pomoći. Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova daju potporu i
poduzećima koja imaju nenaplaćena potraživanja iz država kao što su
Iran, Sudan ili Libija. No, neke od tih zemalja nalaze se pod
sankcijama Ujedinjenih naroda i to koriste kao izgovor za
neplaćanja, rekao je premijer.
Na upit o trgovini i granici između Hrvatske i BiH, premijer je
ocijenio kako će se taj promet u iduće dvije godine zasigurno
smanjiti. Ljudi iz BiH, procijenio je, dolazit će kupovati u
Imotski i tražiti povrat PDV-a.
U svezi gospodarskih odnosa sa Republikom Srpskom, premijer je
kazao da je ona jedan od entiteta BiH i s njom se može poslovati.
Potvrdio je to i ministar Porges, dodajući kako Republika Srpska
nije obuhvaćena sporazumom o trgovini sa Federacijom BiH. No,
Hrvatskoj je cilj regulirati odnose sa cijelom BiH jer je ona jedan
od najznačajnijih hrvatskih partnera, kazao je Porges.
I u odgovoru na pitanja gospodarstvenika premijer je najavio
daljnje mjere za povećanje zapošljavanja, te veću inspekciju rada
na crno. Čelnici Vlade uz ostalo su najavili kako neće biti
smanjenja carina za uvoz autobusa, jer se stopom od 15 posto štiti
domaća proizvodnja. Najavljeno je i skoro predstavljanje
strategije energetskog razvitka i u okviru nje programi uštede
energije, kao i zakonska rješenja za ubrzanje i pojednostavljenje
dobivanja građevinskih dozvola. Bez detaljnijih obrazloženja
opetovane su i najave poticajnih mjera u poljoprivredi i turizmu.
Premijer Mateša pitanje o odluci u svezi Glumina banke prebacio je
na Hrvatsku narodnu banku koja treba odlučiti o opravdanosti
sanacije te banke. Glumina banka jedna je od 60-ak banaka u
Hrvatskoj, privatna banka, a mi nikada nismo komentirali događaje u
svezi Glumina banke, kazao je Mateša.
(Hina) bn/žb/db ds
151420 MET sep 98