ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Temeljne postavke politike hrvatske Vlade u idućoj godini bit će rast brutto domaćeg proizvoda (BDP) za 7 posto, niska stopa inflacije - između 2 i 3 posto, uravnotežen proračun i urednost državnih
financija, rast plaća i mirovina u skladu s rastom produktivnosti, porezno rasterećenje kod poreza na dohodak, a kod PDV-a produljenje roka plaćanja i povišenje osnovice. Istaknuo je to predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša, govoreći pred 500-tinjak sudionika Hrvatskoga gospodarskoga foruma na Zagrebačkome velesajmu. Uz daljnje ustrajavanje na političkoj i gospodarskoj stabilnosti, kao preduvjetu gospodarskog rasta, premijer Mateša za iduću godinu najavljuje smanjenje udjela države u BDP-u, ujednačenje carinske zaštite, dalje mjere poticanja zapošljavanja, veća sredstva za poticanje izvoza posredstvom Hrvatske banke za obnovu i razvoj, te turizam i poljoprivredu kao dva sektora kojima će Vlada posvetiti posebnu pozornost.
ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Temeljne postavke politike hrvatske
Vlade u idućoj godini bit će rast brutto domaćeg proizvoda (BDP) za
7 posto, niska stopa inflacije - između 2 i 3 posto, uravnotežen
proračun i urednost državnih financija, rast plaća i mirovina u
skladu s rastom produktivnosti, porezno rasterećenje kod poreza na
dohodak, a kod PDV-a produljenje roka plaćanja i povišenje
osnovice. Istaknuo je to predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša,
govoreći pred 500-tinjak sudionika Hrvatskoga gospodarskoga
foruma na Zagrebačkome velesajmu. Uz daljnje ustrajavanje na
političkoj i gospodarskoj stabilnosti, kao preduvjetu
gospodarskog rasta, premijer Mateša za iduću godinu najavljuje
smanjenje udjela države u BDP-u, ujednačenje carinske zaštite,
dalje mjere poticanja zapošljavanja, veća sredstva za poticanje
izvoza posredstvom Hrvatske banke za obnovu i razvoj, te turizam i
poljoprivredu kao dva sektora kojima će Vlada posvetiti posebnu
pozornost. #L#
Vlada će nastaviti politiku poticanja poljoprivrede, ustvrdio je
Mateša, najavljujući potpunu promjenu sustava poticaja i naknada
(prema proizvodnim površinama, jednokratna pomoć za trajne nasade
i selektivna pomoć za obnovu stočnog fonda).
U suradnji s HBOR-om planiraju se vrlo povoljni krediti za pripremu
iduće turističke sezone, te daljnje investicije za turizam.
Uz to, premijer najavljuje i mjere za male i srednje tvrtke i
obrtnike, primjerice smanjenje i pojednostavljenje vođenja knjiga
i dokumentacije.
Govoreći o aktivnostima u ovoj godinu, premijer je kazao da je pri
završetku kuponska privatizacija, te da preostaje još samo
privatizacija javnih poduzeća. Najavio je skoro zakonsko rješenje
djelomične privatizacije, najprije Hrvatskih telekomunikacija,
potom INE i drugih. "Ti će zakoni pomiriti hrvatske nacionalne
interese i potrebu konkurencije", istaknuo je Mateša, napominjući
kako istodobno ništa nije učinjeno na privatizaciji javnih
poduzeća na lokalnoj razini.
Premijer je podsjetio na podatke o višegodišnjem rastu BDP-a, koji
zbirno od 1994. do danas iznosi oko 40 posto, na rast industrijske
proizvodnje od 1995. za prosječno 6,8 posto godišnje, te na rast
plaća.
Iznio je i podatak da je, usprkos uvođenju PDV-a, inflacija
(mjerena odnosom cijena na malo, troškova života i proizvođačkih
cijena) u kolovozu ove u odnosu na prošlu godinu bila ispod tri
posto.
Govoreći o nekim negativnim kretanjiam, Mateša je naveo deficit
tekućeg računa bilance plaćanja i procjenu da bi taj deficit u ovoj
godini mogao biti između 7 i 8 posto BDP-a.
Iznoseći usporedne podatke o visini vanjskog duga, premijer je
ustvrdio kako Hrvatska nije prezadužena zemlja. Ukupni javni dug
(unutarnji i vanjski dug koji se odnosi na državu) iznosi oko 30
posto BDP-a, što je dvostruko manje od mastrichtskog kriterija.
Podsjetio je i na probleme u bankarskom sustavu, ocjenjujući da je
taj sustav u osnovi stabilan i zdrav, ali da "na periferiji" postoje
banke s problemima. Tu je ocjenu potkrijepio podacima o rastu
ukupne štednje (u sedam mjeseci ove godine za 4,2 milijarde kuna,
ili 14 posto), te rastu plasmana banaka za 7 milijardi kuna, ili 16
posto. Istodobno je najavio i mjere Vlade i središnje banke za
smanjenje kamatnih stopa.
Obraćajući se brojnim gospodarstvenicima, Mateša je najavio i
izradu mjera za rješenje pitanja međusobnih (ne)plaćanja, te
zaštitu vjerovnika.
Podsjetivši na okruženje i globalizaciju svjetskog gospodarstva,
predsjednik Vlade je kazao kako Hrvatska nije i ne može biti
pošteđena tih utjecaja.
Posebice se osvrnuo na susjednu Bosnu i Hercegovinu i obveze
Hrvatske preuzete washingtonskim i daytonskim sporazumom. Nakon
stabiliziranja vlasti u BiH poslije izbora, hrvatska Vlada ima
jasnu politiku utvrđenu tim sporazumima, pri čemu premijer posebno
ističe razgovore o sporazumu o posebnim odnosima s Federacijom BiH
te luci Ploče.
Hrvatska je izvozno orijentirana zemlja, istaknuli su premijer
Mateša i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev koji je posebno
obrazložio program poticanja izvoza. Taj se program sastoji od
programa kreditiranja pripreme i izvoza roba, te programa
osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika, rekao je,
uz ostalo, Kovačev.
(Hina) db/bn gk
151314 MET sep 98