TKO I KAKO BRINE O STAMBENIM ZGRADAMA U ZAGREBU?

ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Vlasnici stanova odnedavno se, osim o svoja "četiri zida", sami brinu i o održavanju stambenih zgrada. Tu obvezu, kao i mogućnost izbora vlastitog upravitelja zgrade donio je Zakon o vlasništvu koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997. Sve dotada o održavanju svih stambenih zgrada u Zagrebu brinuo je samo jedan upravitelj - gradski stambeno-komunalni fond. #L# Tijekom prijelaznog razdoblja, od stupanja na snagu zakona do danas, svog upravitelja zgrade izabralo je oko 80 posto stanara- suvlasnika zgrada dok su ostale zgrade stavljene pod prinudnu upravu. To su ponajprije zgrade u kojima se stanari nisu uspjeli dogovoriti oko upravitelja i zgrade u kojima više od 51 posto stambenog prostora nije privatizirano. Iako je još lani polovica stambenog fonda bila pod prinudnom upravom, očekuje se da bi do kraja ove godine ta brojka mogla pasti na svega 10 posto, ocjenjuje direktor Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva (GSKG d.o.o.) Marijan Cerin. Inače, pod prinudnom upravom u Zagrebu trenutačno je 19,44 posto stanova (31.617). Tim zgradama i stanovima prinudno upravlja i brine o njihovom održavanju upravo to trgovačko društvo u vlasništvu grada. Osim prinudne uprave, GSKG upravlja i zgradama u kojima su ga stanari dobrovoljno izabrali za upravitelja. Takvih stanova je čak tri puta više nego prinudnih (106.002 stana) što znači da gradska tvrtka upravlja s ukupno 84,60 posto stanova u Zagrebu. Za gradskog upravitelja, GSKG, možda su se neki suvlasnici zgrade odlučili po inerciji, budući da je do prije dvije godine o zgradama brinuo isključivo Grad Zagreb. No, kod većine je zasigurno prevladala kvaliteta i tradicija te gradske tvrtke koje ima 24- satno dežurstvo u slučaju hitnih intervencija (primjerice puknuće vodovodne cijevi) i pruža pravnu i drugu stručnu pomoć eksperata koji se po 30 godina bave stambenom problematikom, kaže direktor Cerin. Preostale stambene zgrade s 25.053 stana na brizi su 47 privatnih upravitelja. Najveći među njima su Ining, Stambeni servis d.o.o., Upravitelj gradnja, Fugger d.o.o., Novogradnja d.d., Nef-Zagreb i Hrvatski poslovni centar. Upraviteljima zgrada također su postali neki od suvlasnika čiji se stanovi u tim istim zgradama i nalaze. Svaku zgradu pod gradskom upravom pregledali su djelatnici GSKG i, po utvrđivanju stupnja dotrajalosti zgrade i instalacija (voda, struja, plin), predložili godišnji program održavanja predstavniku zgrade (nekadašnjem predsjedniku kućnog savjeta), a on skupu suvlasnika. Slično postupaju i ostali upravitelji. Pogram održavanja mora se, međutim, prilagoditi i financijskim mogućnostima stanara koji se često odlučuju za zakonski minimum u prikupljanju novca za održavanje zgrade od 1,53 kune po četvornom metru stambenog prostora mjesečno. Tako, primjerice, za stambeni prostor od 800 četvornih metara minimalna mjesečna pričuva iznosi 1.200 kuna. S tim minimalnim tempom mjesečnog izdvajanja teško se na većoj zgradi može popraviti krov ili fasada, ocjenjuju u GSKG istodobno navodeći kako u nekim zgradama ne mogu naplatiti čak ni ta potraživanja. Tko bi onda bio odgovoran u slučaju da se s takve zgrade odlomi komad fasade ili balkona na prolaznika ili parkirani automobil? U GSKG odgovaraju da upravitelj odmah po pregledu zgrade na kojoj se utvrdi potencijalna opasnost, mora pozvati građevinsku inspekciju. Inspekcija naređuje sanaciju za koju vlasnici trebaju osigurati novac. Ako to ne učine, protiv njih se podiže tužba za naknadu štete. Iako se čini da se krug ovdje zatvara, situacija nije tako crna. Zgrade, naime, moraju biti osigurane kod nekog od osiguravajućih društava. "Opasne" su zgrade zapravo iznimka, i ako su prolaznici ili stanari uistinu ugroženi, suvlasnici zgrade to sami prijavljuju i traže intervenciju građevinske inspekcije. Mnogi stanari svjesni su da se prijašnjih godina zgrade nisu održavale na zadovoljavajući način i zato za mjesečnu pričuvu odlučuju izdvajati više od propisanog zakonskog minimuma od 1,53 kune po četvornom metru. Kod GSKG prosječna ugovorena cijena pričuve tako iznosi 1,91 kune po četvornom metru stambenog prostora mjesečno, a najveća ugovorena cijena je 6,10 kuna po četvornom metru mjesečno. Osim povećanja pričuve, problem održavanja zgrada može se riješiti i kreditiranjem suvlasnika kod banke kao što je to slučaj u inozemstvu. Za bankovni kredit, međutim, suvlasnici zgrade moraju posjedovati zemljišno-knjižni izvadak koji potvrđuje njihovo vlasništvo. Njime banka stavlja hipoteku nad zgradom kao jamstvo otplate kredita. Đurđa Beraković (Hina) bdj il 141118 MET sep 98