ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Hrvatska elektroprivreda (HEP) još ne preuzima električnu energiju iz Nuklearne elektrane Krško, a hrvatski elektroenergetski sustav funkcionira normalno. U skladu s postojećim okolnostima, u HEP-u razrađuju
scenarije rada elektroenergetskog sustava do kraja godine kako bi se svim potrošačima omogućila normalna i redovita opskrba strujom. U svezi problema vlasničkih odnosa oko NE Krško, HEP očekuje rezultate pregovora hrvatskog i slovenskog ministra gospodarstva, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Damir Begović na današnjoj konferenciji za novinare.
ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Hrvatska elektroprivreda (HEP) još ne
preuzima električnu energiju iz Nuklearne elektrane Krško, a
hrvatski elektroenergetski sustav funkcionira normalno. U skladu s
postojećim okolnostima, u HEP-u razrađuju scenarije rada
elektroenergetskog sustava do kraja godine kako bi se svim
potrošačima omogućila normalna i redovita opskrba strujom.
U svezi problema vlasničkih odnosa oko NE Krško, HEP očekuje
rezultate pregovora hrvatskog i slovenskog ministra gospodarstva,
izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Damir Begović na današnjoj
konferenciji za novinare.#L#
Za zaštitu svoga vlasništva u nuklearci, HEP se obratio
Ministarstvu gospodarstva upozoravajući na neprihvatljivost
uredbe slovenske Vlade o preoblikovanju nuklearke u javno
poduzeće. HEP je također NE Krško i ELES-u uputio račun na 8,5
milijuna američkih dolara za neisporučenu struju. Taj se račun,
objasnio je Begović, temelji na postojećim ugovorima prema kojima
ni jedna strana nema pravo raspolagati strujom koja pripada drugoj
strani, a bez suglasnosti te strane. "ELES-u nismo dali nikakvu
suglasnost da raspolaže s hrvatskim dijelom električne energije iz
Krškog. To smatramo protupravnim činom i ovakav će račun uslijediti
svaki mjesec u kojem mi nećemo preuzimati struju iz Krškog", kazao
je.
Riječ je o poslovnom potezu, istaknuo je Begović odbacujući
slovenske komentare kako je to provokacija obzirom na dogovor iz
Mokrica. Dva dana prije upućivanja tog računa, primljena je
slovenska tužba kojom se od HEP-a traži sto milijuna maraka.
"Jednako tako i hrvatska strana ima pravo zaštiti svoje interese",
kazao je.
Trenutne obveze HEP-a prema NE Krško iznose oko 11 milijuna maraka,
što je dug za oko 40-ak dana. U HEP-u objašnjavaju da je riječ o
obvezama prema obračunskoj cijeni od 2,05 američkih centi po KWh, a
što pokriva troškove tekuće proizvodnje, dok se troškovi po
kreditima za izgradnju NE Krško plaćaju iz opće bilance HEP-a.
Begović je odbacio mogućnost da predstavnici HEP-a sudjeluju u radu
Privremenog poslovodnog odbora (PPO) nuklearke dok je na snazi
slovenska Uredba. "Ne želimo biti ukras PPO-a", rekao je.
Po saznanjima HEP-a, slovenska strana još nije odgovorila na
prijedlog međudržavnog sporazuma što ga je Hrvatska uputila još u
travnju ove godine. Predsjednik Uprave HEP-a pak smatra kako se
problemi oko nuklearke mogu lako rješiti. "Predlagali smo već da se
svi postojeći ugovori ratificiraju u parlamentima dviju država i
time bi sve bilo riješeno", kazao je Begović. Upravo u elementima
postojećih ugovora Begović vidi i hrvatsku prednost u slučaju da
dođe do međunarodne arbitraže o nuklearci.
Bez obzira na probleme oko Krškog, čelnici HEP-a poručili su kako
nema niti će imati posljedice za krajnje potrošače. Razrađeno je
šest mogućih scenarija zadovoljavanja svih potreba. Ti scenariji
ovise i o hidrološkim prilikama, pojačano rade termoelektrane, a
eventualno sušno razdoblje nadoknadilo bi se nešto većim uvozom.
Problemi oko nuklearke, ustvrdio je Begović, neće utjecati ni na
cijenu struje u Hrvatskoj.
Govoreći o restrukturiranju poduzeća u nadležnosti HEP-a, Begović
je u svezi šibenskog TLM-a neprihvatljivim ocijenio iznošenje u
javnost određenih poslovnih aranžmana dok se o njima još razgovara.
U svezi ugljenokopa Tupljak, najavio je i nadopunjavanje programa
njegova restrukturiranja, te dogovor s lokalnom zajednicom oko
programa za otvaranje novih radnih mjesta.
Prema danas iznijetim podacima, nenaplaćena potraživanja HEP-a
trenutno su oko 1,2 milijarde kuna, pri čemu kućanstva duguju 30
posto tog iznosa, gospodarstvo polovicu, korisnici državnog
proračuna 10 posto, dok preostali dio otpada na javnu rasvjetu.
(Hina) bn db
101452 MET sep 98